"Ove godine možemo izvan svake sumnje reći da Hrvatska jest funkcionalna tržišna ekonomija, dok smo je ranije smještali stepenicu niže i govorili da se može smatrati za funkcionalnu tržišnu ekonomiju", potvrdila su nam u odvojenom razgovoru dva diplomata iz Europske komisije.

Razlika nekome može izgledati suptilna i nevažna, ali mjeri se svaka riječ, i ovaj izbor riječi sada otklanja svaku sjenku sumnje. "Posrijedi nije bio konkretni potez hrvatske Vlade koji bi nas na to nagnao, nego je to rezulat opće slike. To je vrlo važno i politički. Događalo se da Europski parlament koči kandidate jer je postojala sumnja jesu li uistinu funkcionalna tržišna ekonomija," rekao je diplomat zadužen za proširenje Unije i stručnjak za Hrvatsku. "Dva ekonomska kriterija, sadržana u okviru Kopenhaških, odnose se na to može li zemlja biti konkuretna unutar EU-a i ima li funkcionalnu tržišnu ekonomiju. Ali, odgovor nije samo da ili ne, pa smo uveli niz gradacija", objašnjava izvor iz općeg odjela za ekonomiju i financije.

"Godine 2004., kada je vaša zemlja dobila status kandidata, već smo bili rekli da se Hrvatska 'može smatrati' funkcionalnom tržišnom ekonomijom, što je već bila visoka ocjena. Ali, ovaj put mislimo da s punim uvjerenjem možemo reći da je zemlja u ovom pogledu napredovala. Ekonomski dio izvještaja o napretku je sažet na svega nekoliko stranica, jer je to bio naš zadatak. Ali, iza tih nekoliko stranica su naše vrlo opširne analize svakog parametra koji čini našu ocjenu. Parametre možete zamisliti, od regulative, preko financija, brzine i kvalitete registracije biznisa, do makroekonomske stabilnosti."

Na naše pitanje da je ove godine makroekonomska stabilnost ocijenjena bolje nego prošle, ali ipak ne posve pozitivno, i kako u tome vide vanjski dug Hrvatske, diplomat je rekao: "Točno, ove godine smo manje zabrinuti. Vaš dug smo analizirali detaljno i imali tri konstatacije. Prvo, istina, u usporedbi s drugim zemljama; dug je velik. Drugo, rast duga prema BDP-u se ipak usporio. Malo; ali se usporio. Treće, što nismo naveli u Izvještaju o napretku, ali smo imali u našim internim analizama, kad se vidi neto dug, situacija je bolja, jer imate velike međunarodne rezerve. To znači, da je dug nešto čime se morate pozabaviti, ali ne vidimo na obzoru nikakvu veću krizu. Zbog toga smo to uzeli u obzir kad smo označili Hrvatsku kao posve funkcionalnu tržišnu ekonomiju", rekao je u razgovoru za Busines.hr dužnosnik Komisije.