DUBLIN/PARIZ - BDP je u 15 zemalja EU pao za 0,2 posto u trećem kvartalu, nakon što je isto toliko pao u kvartalu ranije.
Dva uzastopna kvartalna pada, izravan su rezulat ovogodišnjih poskupljenja kredita, eura i nafte, a označavaju ulazak u rcesiju, prvu otkako je uvedena zajednička valuta euro.

Potrošači i tvrtke osjećaju smanjenje potrošnje, profita i zapošljavanja, što je prisililo Europsku centralnu banku na smanjenje kamatne stope te vlade pojedinih zemalja na osmišljavanje programa za spašavanje financijskog sektora. Ovaj pad mogao bi biti dugotrajniji od onog u SAD-u i Aziji, nakon što su Bank of America i Deutshce Bank objavili svoja predviđanja prema kojima se rast može očekivati tek krajem sljedeće godine.

"Možemo očekivati barem dvije godine veoma slabog rasta u Europi", istaknuo je ekonomist UBS-a Paul Donovan.

Njemačka ekonomija već je službeno ušla u recesiju, a talijanska i španjolska ekonomija također su na istom putu.

Za razliku od njih, Francuska je neočekivano zabilježila rast od 0,14 posto u trećem kvartalu, nakon što su analitičari predviđali pad od 0,1 posto.

Recesija je iznenadila analitičare koji su u srpnju ocjenjivali kako postoji samo 35 posto šansi da Europa uđe u recesiju ove godine. Ranije su ekonomisiti izjaviljivali kako će Europa izbjeći recesiju unatoč velikim problemima koji su zahvatili SAD.

Gospodarstvo je pretrpjelo nekoliko velikih šokova. Od rekordnog rasta eura u odnosu na dolar, najjaču inflaciju u posljednjih 16 godina i rekordne cijene barela nafte od čak 147 dolara. Cijene kredita porasle su u cijelom svijetu nakon što je u rujnu propala jedna od najvećih investicijskih banaka Lehman Brothers, što je prisililo i druge banke da prestanu posuđivati novac malim tvrtkama i građanima.

Zbog svega toga mnoge su tvrtke bile prisiljena obustaviti proizvodnju i zatvoriti tvornice. Najveći svjetski proizvođač cementa, Holcim, najavio je zatvaranje svoje tvornice u Španjolskoj,njemački BASF i francuski proizvođač guma Michelin također su najavili otpuštanja i zatvaranja tvornica.

ECB je prošlog tjedna smanjila svoju referentnu stopu za pola posto na 3,25 posto, što je drugo takvo smanjenje u samo mjesec dana. Član ECB-a Ewald Nowotny rekao je kako je eurozona već u recesiji.

Investitori očekuju da ECB smanji svoje kamatne stope za barem još pola posto na sljedećem sastanku koji će se održati početkom prosinca. Analitičari predviđaju da bi ECB mogao srezati svoje kamatne stope na 2 posto u sljedećoj godini.

I dok nedavno slabljenje eura u odnosu na dolar i pad cijene nafte mogu ponešto ojačati gospodarstva, analitičari upozoravaju kako bi se recesija mogla zadržati duže u Europsi nego u SAD-u jer zakonodavci sporije reagiraju.

Oporavak bi mogle usporiti i tvrtke koje su opterećene dugovima te radno zakonodavstvo koje onemogućava smanjenje plaća. Iako je referentna stopa trenutno najveća među zemljama G-7, inflacija se neće smanjiti onim tempom koji to ECB želi, a to je na manje od dva posto. Konkurencija među tvrtkama je slabija nego igdje drugdje, a poslodavci imaju manje fleksibilnosti zbog zakonski određene minimalne plaće.

Različite reakcije na financijsku krizu među zemljama u Europskoj uniji mogle bi testirati snagu Pakta o rastu i stabilnosti. Ukoliko se monetarne politike ne pokažu dovoljno efektivne kao u prijašnjim krizama, mogli bismo vidjeti potpuni zaokret u fiskalnoj politici Europske unije kao posljednji pokušaj spašavanja posrnule ekonomije, smatraju analitičari.