Euro je u 2025. "umjereno" učvrstio svoju poziciju u međunarodnom monetarnom sustavu, potvrdivši drugo mjesto na svjetskoj ljestvici, iza dolara, objavila je Europska središnja banka (ECB) u godišnjem izvješću.

Udio eura u različitim pokazateljima globalne uporabe valuta dosegnuo je oko 20 posto, navodi ECB.

Dolar je potvrdio poziciju dominantne svjetske valute, s udjelom u svjetskim deviznim pričuvama od oko 57 posto, ali i otvorenim pitanjem dugoročne stabilnosti dominacije, s obzirom na geopolitičke napetosti i promjene u američkoj politici, napominju u središnjoj monetarnoj instituciji eurozone.

Udio eura u svjetskim deviznim pričuvama iznosio je pak i lani približno 20 posto.

Udio japanskog jena i britanske funte zadržao se pak lani ispod šest odnosno pet posto. Kineski juan bio je pak i lani blizu dva posto, signalizirajući da je njegova uloga među valutama koje se koriste za čuvanje vrijedosti "u sadašnjem trenutku ograničena", ocjenjuju u ECB-u.

Poziciju eura u međunarodnom sustavu učvrstilo je lani, između ostalog, izdanje međunarodnog duga denominiranog u zajedničkoj europskoj valuti, koje su poraslo za nekih 30 posto u odnosu na 2024., dosegnuvši najvišu razinu otkada ECB objavljuje podatke.

Posebno se ističe tržište ′zelenih′ i ′održivih′ obveznica, na kojem je euro u 2025. prvi put preuzeo vodeću poziciju, nadmašivši američki dolar. Ukupna vrijednost izdanja pritom je iznosila gotovo 100 milijardi dolara, odnosno oko 85 milijardi eura.

Snažan priljev kapitala zabilježen je i na financijskim tržištima europodručja pa su tako neto ulaganja stranih investitora u vrijednosne papire premašila 850 milijardi eura, približivši se najvišim razinama od uvođenja zajedničke europske valute.

ECB želi dodatno ojačati međunarodnu ulogu eura kako bi se osigurali uvjeti za niže troškove zaduživanja i ublažila izloženost gospodarstva eurozone tečajnim oscilacijama.

Zlato je pak na kraju prošle godine u ukupnim službenim međunarodnim pričuvama, koje uz devize uključuju i najpoznatniji plemeniti metal, dosegnulo udio od čak 27 posto, za sedam postotnih bodova veći nego na kraju 2024.

To znači da je zlato udjelom u ukupnim službenim međunarodnim rezervama preteklo euro, čiji je udio lani iznosio 15 posto, ali i američke državne obveznice, s udjelom od 22 posto, izračunali su u ECB-u.

Središnje banke kupile su pak lani za 15 posto manje zlata, ukupno oko 850 tona, i udio plemenitog metala u ukupnim rezervama odražava u prvom redu skok njegove cijene, za nekih 60 posto, utvrdili su stručnjaci ECB-a.

U budućnosti zlato bi po njihovom mišljenju trebalo igrati "ograničenu" ulogu u svjetskim rezervama zbog velikih oscilacijama cijena i "neelastičnosti" u prilagodbi međunarodnoj potražnji za likvidnošću.