Ulazak u Europsku uniju hrvatskom tržištu kapitala donosi borbu sa stranom konkurencijom, ali i brojne prilike, ocjenjuju sudionici tržišta i analitičari. Zagrebačka burza i hrvatsko tržište kapitala već su neko vrijeme u potpunosti spremni za pristupanje Hrvatske EU, ponajprije kroz regulatorni okvir, koji je gotovo u cijelosti prilagođen europskim direktivama, poručuju sa ZSE-a.

"Pristupanje Uniji omogućit će primjenu tzv. single passporta, što u praksi znači da investicijska društva iz zemalja članica mogu poslovati u bilo kojoj zemlji članici bez posebnih ograničenja. Postupak uvrštenja također će biti olakšan u oba smjera - i domaće tvrtke moći će se lakše uvrstiti na europske burze, ali će se i strane tvrtke moći jednostavnije uvrstiti na Zagrebačku burzu", ističu sa Burze.

"Vjerujemo da će pristupanje Uniji povećati vidljivost domaćeg tržišta kapitala na globalnoj investicijskoj karti, što je svakako dobro, a pojednostavnjenje procedura te lakši i neometaniji protok kapitala može samo koristiti tržištu", smatraju sa ZSE-a.

Najmoćniji igrači na domaćem tržištu kapitala, mirovinski fondovi, članstvo u Uniji također doživljavaju kao pozitivnu stvar. Kako je pojasnio Petar Vlaić, predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava HGK, ulazak Hrvatske u Europsku uniju prema važećem Zakonu o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima donijet će olakšanje ograničenja na ulaganje sredstava mirovinskih fondova.

"Mirovinski fondovi imat će na raspolaganju više investicijskih prilika kako bi postigli veći prinos svojim članovima te će dobiti i mogućnost veće diversifikacije portfelja. Hrvatska mirovinska društva također će dobiti mogućnost upravljati mirovinskim fondovima iz drugih zemalja članica EU", kazao je Vlaić. Što se tiče prednosti i nedostataka hrvatskog članstva, hrvatske kompanije u koje ulažu mirovinski fondovi imat će olakšan pristup na tržište EU te će time imati i priliku za još bolje poslovanje, dodao je. "Kao i hrvatskim kompanijama, i mirovinskim će se fondovima ulaskom u EU u jednom dijelu njihova poslovanja moći pojaviti konkurencija iz drugih zemalja članica", rekao je. No dolazak konkurencije realno ne treba očekivati u bliskoj budućnosti, pojasnio je Vlaić.

Potencijalni problem mogla bi imati država kojoj su mirovinski fondovi jedni od vodećih kupaca državnih obveznica. Naime, prema sadašnjoj regulativi, mirovinski fondovi moraju imati najmanje 50 posto imovine uložene u hrvatski dug. Prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), četiri obvezna mirovinska fonda u domaćim državnim obveznicama drže 27,2 milijarde kuna ili gotovo 66 posto ukupne imovine. Valja podsjetiti kako je posljednjih godina u javnosti bilo dosta polemike o takvom regulatornom pragu koji je, prema nekim mišljenjima, omogućio da se država na domaćem tržištu obilato zadužuje novcem koji građani čuvaju za mirovinu. Nakon ulaska u EU postojeća granica od minimalno 50 posto i dalje će ostati na snazi, ali će se tada domaćim obveznicama smatrati i njemačke, talijanske ili austrijske obveznice, odnosno dug bilo koje članice EU. Drugim riječima, mirovinski fondovi mogli bi smanjiti svoju izloženost prema hrvatskom dugu.

Iako bi u teoriji to moglo značiti da će država izgubiti glavne kupce i tako imati problema s plasmanom obveznica, iz redova mirovinaca može se čuti kako to u praksi ne mora biti baš tako. Naime, hrvatske će obveznice još neko vrijeme nuditi mnogo bolji prinos nego obveznice dobrog dijela članica EU, pa će u toj klasi imovine i dalje biti atraktivno ulaganje za mirovinske fondove. Mirovinski fondovi u strane obveznice mogu ulagati i sada, ali Hanfina statistika pokazuje kako baš i nisu osobito zainteresirani za njih. Drži ih samo AZ mirovinski fond u iznosu od 213,5 milijuna kuna.

Prema odredbama Zakona o tržištu kapitala, mogućnost neposrednog obavljanja brokerskih usluga u Hrvatskoj europskim će brokerima biti dopuštena odmah nakon što postanemo punopravna članica u srpnju 2013. godine, dakle bez i jednog dana prijelaznog razdoblja. Naravno, da bi hrvatski investitor trgovao kod njih, inozemni brokeri prvo će se morati registrirati kod Hanfe. S aspekta neovisnih brokeraja, ali i banaka koje nude usluge u sektoru investicija, jasno je da je ulazak u EU dobar jedino za one koji će se znati suočiti s konkurencijom i svoje usluge učiniti boljima, smatra neovisni analitičar Roman Rinkovec.

"Naime, kvalitetne analize i preporuke za pojedine financijske instrumente, jednostavnost i kvaliteta aplikacije za trgovanje te dostupnost i susretljivost analitičara bit će vjerojatno mnogim investitorima presudniji za odluku o tome preko koga trgovati od same cijene tih usluga", komentirao je Rinkovec.

Što se tiče malih ulagača, Europa ne nosi nikakve nedostatke. "Zahvaljujući internetu već sad postoje brojne, relativno jednostavne i jeftine aplikacije za trgovanje zapravo svim financijskim instrumentima na tržištima širom svijeta, a ponuda će se ulaskom u EU samo dodatno povećati, što bi, naravno, trebalo dodatno utjecati i na cijenu i na kvalitetu usluga", rekao je Rinkovec.

Uz brokere, svoje će proizvode moći nuditi i strani investicijski fondovi. Na pitanje što bi dolazak inozemne konkurencije značio za hrvatsku fondovsku industriju, najrazvijeniju na području bivše Jugoslavije. Iztok Likar, direktor HRportfolija, sumnja da će inozemna društva za upravljanje investicijskim fondovima masovno pohrliti na hrvatsko tržište. "Ovo je ipak malo tržište. Međutim, vrlo će vjerojatno neki fondovi iz bližeg susjedstva vidjeti interes za ulazak na hrvatsko tržište, tim više jer će im zbog jednostavnije procedure registracije ulazak na tržište biti jeftiniji", ocijenio je Likar.