Prema prijedlogu nove direktive Europske unije o osiguranju depozita, iznos osigurane štednje bi se u svim državama članicama trebao povećati na 100.000 eura, uz proširenje obuhvata na depozite svih trgovačkih društava, navodi se u najnovijoj analizi Hrvatske udruge banaka (HUB). Ta direktiva još nije donesena, ali je po svemu sudeći pred usvajanjem i to u prvom dijelu iduće godine, ističe Velimir Šonje, analitičar iz tvrtke Arhivanalitika koja izrađuje analize za HUB.

Šonje napominje da bi prema sadašnjem nacrtu nove direktive, ako bude usvojena, povećanje osigurane štednje išlo na 100.000 eura, što je dvostruko više od onoga što je trenutačno na snazi u Hrvatskoj. Pritom dodaje kako postoje mogućnosti za postupnu implementaciju te direktive, no nije mu poznato da se o tome pregovaralo. S ulaskom u EU tako bi se trebao povećati ulog osigurane štednje i u Hrvatskoj sa sadašnjih 400.000 kuna na protuvrijednost od 100.000 eura, smatra Šonje.

U prijedlogu nove direktive navodi se i kako razdoblje isplate nakon nastanka osiguranog slučaja neće smjeti trajati dulje od sedam dana, što znači da će tijelo zaduženo za nadzor banaka o potencijalnim problemima u pojedinim bankama na vrijeme morati obavijestiti tijelo zaduženo za isplatu. Osim toga, agencija zemlje članice isplaćivat će svoje građane u slučaju ako su imali depozite kod propale banke u nekoj drugoj zemlji članici. Lokalna agencija potom bi trebala naplatiti potraživanje od nadležne agencije odnosno fonda iz zemlje u kojoj je propala banka bila registrirana.

Jedna od novosti koje bi se mogle uvesti je i fleksibilniji oblik financiranja fondova osiguranja štednje uz uvođenje mogućnosti međusobnog kreditiranja agencija, odnosno fondova iz različitih zemalja članica. Kako podsjeća HUB-ova analiza, jedna od prvih intuitivnih reakcija na paniku koja je počela nakon proglašenja stečaja investicijske banke Lehman Brothers 15.rujna 2008. odnosila se na proširenje osnovice i povećanje iznosa osiguranja uloga u bankama.

Nekoliko tjedana nakon toga i hrvatska je vlada povećala osigurani iznos sa 100.000 kuna na 400.000 kuna po štednom ulogu u jednoj banci. Kako su vlade država članica Europske unije u prvim tjednima panike reagirale zaobišavši međusobnu koordinaciju, pojavila se opasnost seljenja depozita prema bankama članicama EU-a koje daju veće pogodnosti u pogledu iznosa ili obuhvata državnoga jamstva. Naime, nakon kolapsa banke Lehman Brothers većina zemalja EU-a uvela je privremeno jamstvo za sve obveze banaka, a prva je to učinila Irska.

Zbog toga se najprije pričekalo da u zemljama članicama isteknu razdoblja potpunoga državnog jamstva na sve obveze banaka (uglavnom 1.siječnja 2010.), a potom se kroz konzultativni proces prišlo izradi novih načela osiguranja depozita u EU, koje i donosi najnovija HUB-ova analiza. U njoj se zaključuje kako će Hrvatska, zbog očekivanih promjena, morati mijenjati svoje propise nakon što nova direktiva o osiguranju depozita stupi na snagu. Podsjetimo i kako je prema podacima HUB-a u Hrvatskoj pokriveno čak 95 do 96 posto osigurane štednje, a banke su u posljednjih osam godina uplatile više od četiri milijarde kuna u sustav osigurane štednje. Uz godišnju kapitalizaciju pet posto, to je ukupno oko pet milijardi kuna, odnosno tri posto ukupnih depozita, govore podaci HUB-a.