Ministri vanjskih poslova zemalja EU uspjeli su se dogovoriti da se Srbiji ponudi potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) u utorak poslijepodne u Luxembourgu, izjavio je glasnogovornik slovenskog ministarstva vanjskih poslova Bojan Brezigar.
"Sporazum će biti potpisan danas u 16 sati. Očekuje se dolazak srbijanskog predsjednika Borisa Tadića", rekao je Brezigar, dodajući da će o detaljima dogovora ministara EU slovensko predsjedništvo izvijestiti kasnije.


"Radimo na tome da se danas potpiše sporazum", izjavio je danas uoči sastanka predsjedatelj Vijeća EU i slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel po dolasku na redoviti mjesečni sastanak ministara vanjskih poslova EU.

Povjerenik za proširenje Olli Rehn izjavio je da je što se tiče potpisivanja sporazuma u utorak ujutro optimističniji nego dan prije.

"Vrijedno smo radili cijelu noć i jutros sam uvjereniji nego što sam bio jučer navečer da ćemo moći Srbiji poslati jaki politički signal", rekao je Rehn.

Sve zemlje članice osim Nizozemske i Belgije zauzimaju se za to da se Srbiji ponudi potpisivanje SSP-a, koji je parafiran u jesen prošle godine. Nizozemska i Belgija su potkraj prošlog tjedna naznačile da bi mogle donekle popustiti te su predložile da bi pristale na potpisivanje uz uvjet da se u sporazum unese odredba da se ne primjenjuje dok Beograd ne uspostavi punu suradnju s Haaškim sudom. Međutim, to je, s pravnog gledišta, neizvedivo jer se ne može mijenjati parafirani tekst.

Povjerenik Rehn upozorio je da treba biti oprezan u pogledu izgleda da se u utorak postigne suglasnost. "Nemojmo još proglašavati pobjedu, još je ostalo posla, čekaju nas teški pregovori", rekao je Rehn.

Druga glavna tema ministarskog sastanka bit će odnosi s Rusijom. Potkraj dana predviđen je i sastanak trojke EU s ruskim izaslanstvom, predvođenim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom.

Zemlje članice pokušavaju se složiti oko davanja mandata Europskoj komisiji da može započeti pregovore o zaključivanju novog sporazuma o partnerstvu i suradnji s Rusijom. Međutim, o tom pitanju još nema konsenzusa jer se Litva protivi zbog niza neriješenih problema s Rusijom. Većina zemalja članica EU smatra litvanske zahtjeve legitimnima, ali ističu da se ti problemi mogu riješiti samo u sklopu pregovora s Rusijom.