Nove sankcije se spremaju zbog nastavka izgradnje iranskog nuklearnog programa i odnosit će se uglavnom na naftni sektor, koji čini oko 90 posto iranskog izvoza u EU. Poslije Kine, Europa je drugi najveći kupac iranske nafte.

"Želimo da shvate da ovo sada postaje vrlo ozbiljno", izjavio je jedan europski diplomat.

Zapadne zemlje vjeruju kako Iran radi na atomskoj bombi, dok Teheran tvrdi da mu nuklearni program služi samo za proizvodnju električne energije.

Osim naftnog embarga, očekuje se da će mjere EU obuhvatiti i sankcije protiv središnje iranske banke i zabranu trgovanja zlatom s iranskom vladom, navode europski diplomati.

Primjena sankcija vjerojatno će ići sporo, jer sun pojedine zemlje, poput Grčke, zatražile poštedu da bi ograničile posljedice po svoje ionako uzdrmane ekonomije.

Grčka iznimno ovisi o iranskoj nafti, koja pokriva oko četvrtinu svih njenih potreba.

Stoga se očekuje da će ministri vanjskih poslova EU na današnjem sastanku u Bruxellesu dogovoriti uvođenje embarga po fazama, uz dozvole da se postojeći ugovori održe još nekoliko mjeseci, najvjerojatnije do 1. srpnja.