Iako je sporazum koji su članice Europske unije dogovorile u ranim jutarnjim satima povećao sredstva namijenjena za bobru protiv dužničke krize, investitori su još uvijek zabrinuti oko sudbine Italije i Španjolske, a njihove brige mogla bi umiriti jedino odlučna akcije Europske središnje banke.

Više od godinu i pol, odnosno 19 mjeseci nakon što su lideri Europske unije "skovali" prvi plan borbe s dužničkom krizom, sredstva za njezino suzbijanje povećana su za 200 milijardi eura.

Međutim, taj novac neće ostati u Europi, već će ga središnje banke posuditi Međunarodnom monetarnom fondu, pri čemu će banke članice eurozone izdvojiti 150 milijardi, a one ostalih članica Europske unije 50 milijardi eura, piše Bloomberg.

Investitori tim rješenjem nisu previše zadovljni zato što strahuju da će pozajmice koje će dolaziti preko MMF-a u naplati imati prednost pred obveznicama u vlasništvu privatnih komapnija, odnosno banaka i financijskih institucija.

No, europski političari se nadaju da će nove uplate u MMF privući zemlje u razvoju koje raspolažu ogromnim deviznim rezervama, prvenstveno Kinu, i potaknuti ih da se uključe u pomoć eurozoni.

Iako je "fiški" predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi pozdravio sporazum koji su rano ujutro, nakon maratonskih razgovora, postigli lideri Europske unije, investitori od njega traže više - žele da više sredstava usmjeri u pomoć pomoć posrnulim članicama eurozone, kako se i one ne bi našle u situaciji u kojoj više ne mogu "plaćati račune" i servisirati svoje obveze, odnosno da ne završe u defaultu.