Godina 2010. je donijela obrat u priljevu kapitala u zemlje regije srednje i istočne Europe, zaključili su analitičari Erste grupe u svom izvješću o stranim investicijama.

„Nakon velikog pada u 2009. (-45% na godišnjoj razini), započeo je oporavak izravnih stranih ulaganja (godišnji rast od oko 9%). Najoptimističniji rezultati zabilježeni su u Češkoj, gdje je priljev stranih ulaganja više nego udvostručen u 2010. te je dosegnuo najvišu razinu u regiji. Dobre su vijesti stigle i iz Mađarske, gdje je negativni trend zaustavljen po prvi put nakon krize, te Slovačke i Ukrajine. Također primjećujemo da su tržišta korak ispred agencija za kreditni rejting te su već prepoznala snažne fundamentalne pokazatelje u SIE: premije za rizik (CDS spreads) su manje od onih u južnoeuropskim zemljama", komentira Juraj Kotian, suvodiltelj Odjela za makroekonomska istraživanja Erste Group.

Češka je apsolutni prvak u regiji s više nego udvostručenim priljevom stranih ulaganja u 2010. (gotovo 4% BDP-a). U nominalnom iznosu razina izravnih stranih ulaganja bila je čak viša nego u 2008. Mađarska je također ugodno iznenadila: prema preliminarnim podacima, negativni je trend preokrenut i strana su ulaganja u 2010. dosegnula oko 2% BDP-a. Strana ulaganja su porasla i u Slovačkoj te dosegnula 1% BDP-a, potaknuta snažnim oporavkom reinvestirane dobiti i stabilizacijom međukompanijskih kredita između matičnih kompanija i njihovih lokalnih podružnica. S obzirom da je mađarsko gospodarstvo zabilježilo suficit na tekućem računu platne bilance (2% BDP-a), time se stvara jako dobra baza za održivost mađarske platne bilance. Ukrajina je zadržala visoku razinu izravnih stranih ulaganja (blizu 4% BDP-a), što zapravo pokriva cijeli deficit platne bilance i tako znatno smanjuje potrebe za vanjskim zaduživanjem.

Za Hrvatsku 2009. godina nije bila iznimka, sa znatnim usporavanjem neto priljeva izravnih stranih ulaganja te negativnim utjecajem smanjenja reinvestirane dobiti. Dok je 2010. godina donijela određenu stabilizaciju na strani reinvestirane dobiti, nedostatak bilo kakvih značajnih greenfield ulaganja (kronična slabost vidljiva i u razdoblju prije krize) i dalje je predstavljao prepreku oporavku izravnih stranih ulaganja. Unatoč tromim trendovima, s obzirom na dodatno prilagođavanje na tekućem računu platne bilance, omjer neto izravnih stranih ulaganja i deficita platne bilance se stabilizirao (nakon početnog pogoršanja). Priljev vlasničkih stranih ulaganja nije imao značajan učinak na računu zaduživanja. Stoga su dužnička portfeljna ulaganja imala dominantnu ulogu. Dok nije bilo znatne rasprodaje dužničkih vrijednosnih papira početkom krize, tržište dužničkim vrijednosnim papirima bilo je zatvoreno do kraja prve polovice 2009., kada je intervenirao HNB, ublažujući monetarnu politiku i dopuštajući jednostavno refinanciranje javnog duga u tom razdoblju, objasnio je u izvješću ekonomist Erste banke u Hrvatskoj Alen Kovač.

Stabilizacijom tržišta Vlada je intenzivirala izdavanje obveznica i uspjela povući sredstva s tržišta dužničkih vrijednosnih papira kako bi pokrila fiskalni deficit. Na računu finaciranja, ostale investicije zabilježile su snažan rast u zadnjem tromjesečju 2008. i prvom tromjesečju 2009., zahvaljujući ubrizgavanju likvidnosti u podružnice stranih banaka u stresnom razdoblju. Nakon toga, trendovi su ublaženi, u skladu sa znatnim usporavanjem stvaranja duga od strane banaka i privatnih kompanija. Međutim, rizici refinanciranja inozemnog duga nisu se ostvarili pa su devizne rezerve ostale stabilne, zaključuje Kovač.