"Moram reći da Arhar vrlo korektno obavlja svoju zadaću, no problem je u stalnoj promjeni stajališta hrvatske strane. Na prvom sastanku imali su jedna stajališta, na drugom sasvim različita, tako je teško razgovarati. Hrvatska ministrica govori da pregovori dobro teku i da je optimistična. No, ja znam što se događa, nisam optimist i mislim da je dobro što sam na to javno upozorio", kaže slovenski inoministar.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, koji boravi u New Yorku na zasjedanju Opće skupštine UN-a, ponovo je izrazio skepsu glede mogućnosti da se pitanje Ljubljanske banke riješi na ekspertnoj razini, pri čemu je hrvatsku stranu okrivio za "stalno mijenjanje stajališta" o tom pitanju, prenosi u četvrtak Slovenska tiskovna agencija STA.

"Imam osjećaj da hrvatska strana ne pokazuje mnogo spremnosti da se to pitanje riješi", rekao je Erjavec u New Yorku, komentirajući novinarima dosadašnja dva sastanka dvaju eksperata za pitanje Ljubljanske banke, hrvatskog financijskog stručnjaka Zdravka Rogića i slovenskog Franceta Arhara.

"Moram reći da Arhar vrlo korektno obavlja svoju zadaću, no problem je u stalnoj promjeni stajališta hrvatske strane. Na prvom sastanku imali su jedna stajališta, na drugom sasvim različita, tako je teško razgovarati", rekao je Erjavec koji dosadašnje razgovore na ekspertnoj razini ocjenjuje sasvim drukčije od hrvatske strane.

"Hrvatska ministrica govori da pregovori dobro teku i da je optimistična. No, ja znam što se događa, nisam optimist i mislim da je dobro što sam na to javno upozorio", rekao je Erjavec. Dodao je da sada čeka kakav će biti rezultat trećeg sastanka Arhara i Rogića, koji se ponovo sastaju idućeg tjedna u Sloveniji.

"Ne bude li konstruktivnosti, onda taj projekt nema puno mogućnosti da se njime dođe do obostrano prihvatljivog rješenja", ocijenio je slovenski šef diplomacije.

Dodao je da su se za odvijanje dijaloga s Hrvatskom u New Yorku zanimali i njegovi strani sugovornici, te da im je rekao kako se stvar ne odvija prema očekivanjima Slovenije.

Erjavec je zanijekao da ga zbog povezivanja Ljubljanske banke i ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora s EU-om proziva Bruxelles, što su po njegovim riječima pretjerivanja s kojima izlaze mediji u Hrvatskoj.

"Hrvatski mediji pretjeruju sa svojim pisanjem o kritikama Slovenije u Bruxellesu", ustvrdio je Erjavec, dodavši da mu u tom smislu u EU nije bilo postavljeno nikakvo pitanje, te da ga o tome ništa nije pitala niti europska povjerenica za vanjsku politiku Catherine Ashton s kojom je u stalnom kontaktu.

Dodao je kako i neki komentari u slovenskim medijima pokazuju da novinari "ne poznaju bit problema" oko Ljubljanske banke i njenih bivših štediša u Hrvatskoj.

Pri tome je ponovio poznata stajališta Slovenije o Ljubljanskoj banci i njenim hrvatskim štedišama. Riječ je po njegovim riječima o sukcesijskom pitanju, na što se je Sporazumom o sukcesiji država bivše SFRJ najprije obvezala i Hrvatska, a sada od toga odustaje.

"Postoji pismo hrvatskog ministra financija Banci za međunarodna poravnanja (BIS) koje dokazuje kako je Hrvatska pristala da se pregovara u okviru BIS-a Nakon toga hrvatska strana odjednom počne tvrditi da BIS za to nije zainteresiran, te inzistira na tužbama protiv Ljubljanske banke", rekao je Erjavec, dodavši da ne razumije takve promjene stajališta.

Erjavec je rekao da Slovenija pitanje tužbi protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima želi riješiti prije nego što njen parlament ratificira hrvatski pristupni ugovor s EU-om.

"Tužbe su postale problem koji želimo riješiti prije ratifikacije pristupnog ugovora. Treba biti svjestan da se radi o visokim novčanim iznosima, po nekim ocjenama i do 800 milijuna eura. No, Slovenija nikome ništa ne duguje", ustvrdio je Erjavec, dodajući da su sve države nastale iz bivše SFRJ, uz izuzetak Hrvatske, pitanje stare devizne štednje rješavale kao sukcesijsko pitanje i po teritorijalnom principu, pristavši same namiriti štediše na svom teritoriju bez obzira gdje je bila centrala banke.