ZAGREB - Dio stručnjaka danas je pozvao Vladu RH da pokrene efikasne i jeftine projekte gospodarenja vodama i da 'ne podlegne zahtjevima Hrvatskih voda za novim regulacijama rijeka i financijskim opterećenjima građana koji se potenciraju na nesreći pogođenih u poplavama'. Ekolozi poručuju da su štete od izljevanja rijeka posljedica zastarjelog načina obrana od poplava kakav Europa zamjenjuje jeftinijim i ekološki ispravnijim.

'Zastarjelo reguliranje svodi rijeke na uzak kanal s malim kapacitetom vode. Rijeka je još više ubrzana sječom meandara i pretvorena u bujicu za svake visoke, sasvim prirodne, povećane razine voda u proljeće i manje u jesen. Uništavana su prirodna poplavna područja – primaoci suvišnih voda, odnosno prirodna obrana od poplava. Takvo kanaliziranje rijeka stvorilo je bujicu odnosno vremensku bombu koje će negdje, prije ili kasnije eksplodirati – odnosno izliti se bez obzira i na najjači nasip ili zaštitu.', navodi se u priopćenju koji potpisuju Olga Jovanović, Goran Šafranek i Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode i Udruge Baobab za popularizaciju znanosti.

Svoje tvrdnje potkrepljuju činjenicom da Europa Okvirnom direktivom o vodama potiče obnavljanje riječnih meandara koji usporavaju bujicu, rukavaca, poplavnih livada i poplavnih šuma, koje primaju suvišnu vodu dok 'naši političari npr. govore o štetama od poplava na šumama'.

'Mnogo jeftinijim metodama dobiva se bolja i efikasnija zaštita od poplava. Strategija što bržeg prolaska vodenog valova i slanje bujice nizvodnim susjedima je sramotna i pitanje je vremena kada ćemo mi biti ti nizvodni susjedi i trpjeti poplave koje sada prijete području Save. Npr. znanstvenici su nakon katastrofalnih poplava 1998. u Poljskoj predlagali moderan pristup obranama od poplavama u toj zemlji, no pobijedio je skupi građevinski lobi pa su uslijedile katastrofalne poplave 2002. i ove godine.', navodi se u priopćenju.

Europska EU twinning misija zato u nedavnom izvještaju navodi 'u pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija i dalje je usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama.'

Postojeća prirodna područja Lonjsko polje i Kopački rit, kaže se u priopćenju, dobar su pokazatelj kako prirodna močvarna područja bezopasno primaju visoke vode, a ne ugrožava se ljudska imovina. Pri tome je sačuvana izuzetna prirodna baština, dapače poplavna područja služe kao najvažnije mrjestilište čitave regije, razvijen turizam te zdrava poljoprivredna proizvodnja bez mnogo umjetnih gnojiva i pesticida kao u konvencionalnoj poljoprivredi, kao što je primjerice ekstenzivno stočarstvo u Lonjskom polju.