Inflacija koja se za ovu godinu očekuje na razini 3,1 posto, iduće bi se godine mogla kretati na razini oko 2,4 posto. Ekonomski institut Zagreb (EIZ) ocjenjuje da brojni pokazatelji ukazuju na solidan gospodarski rast u trećem tromjesečju, nakon usporavanja gospodarske aktivnosti u prvom tromjesečju ove godine i snažnog oporavka u drugom tromjesečju, pa se u 2005. godini može očekivati realan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,6 posto, a uz nastavak pozitivnih gospodarskih trendova BDP bi u 2006. mogao porasti 3,9 posto. Inflacija koja se za ovu godinu očekuje na razini 3,1 posto, iduće bi se godine mogla kretati na razini oko 2,4 posto, navodi se u najnovijem izdanju Croatian Economic Outlook Quarterly EIZ-a. Umjereno povećanje realnog raspoloživog dohotka i rastuće kreditiranje omogućit će daljnji rast osobne potrošnje, sa 3,8 posto ove, na 4 posto sljedeće godine. Za ovu godinu projicirana stopa inflacije od 3,1 posto, nešto je viša nego prijašnjih godina, što je posljedica porasta cijena nafte ali i rasta cijena hrane. Očekivano ubrzavanje rasta u idućoj godini zasniva se na poboljšanju investicijske klime nakon otvaranja pristupnih pregovora o punopravnom članstvu Hrvatske u Europskoj uniji. Veći priljev stranih direktnih investicija, uz održavanje relativno snažne osobne potrošnje te postupno jačanje domaćih investicija bit će glavni čimbenici ubrzavanja rasta u idućoj godini, smatra EIZ. Prema projekcijama, očekuje se stabilan rast izvoza roba uz povećanje realnih prihoda od turizma za 5 posto, što bi trebalo rezultirati ukupnim rastom izvoza za 5,1 posto u ovoj godini, dok se porast uvoza projicira na 4,1 posto. U 2006. bi izvoz trebao rasti 4,6 posto, a uvoz 3,5 posto. Istovremeno se očekuje smanjenje deficita na tekućem računu sa projiciranih 6 posto ove godine na 5,8 posto u 2006. godini. Na tržištu rada očekuje se smanjenje registrirane stope nezaposlenosti sa 18 posto u 2005. godini na 17,8 posto u 2006. godini. Zbog oporavka gospodarstva u drugom i trećem tromjesečju ove godine može se očekivati postupno ubrzavanje rasta plaća prema kraju godine, pa bi rast prosječne realne neto plaće mogao iznositi približno jednako rastu proizvodnosti rada (od 2,5 posto). U pogledu kretanja tečaja očekuju se aprecijacijski pritisci zbog očekivanog povećanja priljeva inozemnog kapitala. Međutim, monetarne vlasti zasigurno će nastojati ublažiti ove pritiske kako ne se bi ugrozila stabilnost poslovnog okruženja. U pogledu fiskalne politike preuzeta je službena projekcija od 4,2 posto deficita središnje države i ona se temelji na daljnjem poboljšanju prikupljanja poreznih prihoda. Analitičari EIZ-a vide i značajne rizike za ostvarenje projiciranih kretanja. Tako drže da ostvarivanje projiciranog fiskalnog deficita od 3,7 posto BDP-a u 2006. podrazumijeva značajne napore fiskalnih vlasti zbog potrebe istovremenog poduzimanja strukturnih reformi i smanjivanje javnih izdataka. Početak pregovora i postupci harmonizacije sa acquis communautaireom mogli bi rezultirati povećanjem javnih izdataka, a početak povrata duga umirovljenicima sredinom 2006. godine zasigurno će još više otežati fiskalnu poziciju. Smatraju i da su značajne nepoznanice vezane uz projekcije izvoza. Ukoliko podaci o financijskim prihodima od turističke sezone ne budu slijedili pozitivne pokazatelje o ukupnom broju turista i broju noćenja, ukupni izvoz bi mogao biti manji od projiciranog što bi onda utjecalo na rast BDP-a manji od očekivanja i veći deficit na tekćem računu. Kao jedan od mogućih scenarija drže i mogućnost da rast stranih investicije bude veći od očekivanja, te da se značajnije unaprijedi efikasnost hrvatskog gospodarstva, što bi moglo rezultirati stopama rasta višim od projiciranih vrijednosti. izvor: www.bankamagazine.hr