Gospodarski bi rast u ovoj godini, prema prognozama zagrebačkog Ekonomskog instituta (EIZ), mogao doseći 4 posto, a u sljedećoj je predviđeno usporavanje na 3,8 posto, stoji u novom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.

Analitičari Instituta očekuju da će prosječna inflacija u ovoj godini biti 6,3 posto, dok bi se u 2009. ona trebala spustiti na 3,8 posto. "Time bi se omogućilo povećanje osobne potrošnje, što bi trebalo povoljno djelovati i na ukupan rast. Tržište rada osjetit će posljedice usporavanja gospodarstva. Iako će osnovni trendovi ostati pozitivni, oni će imati smanjeni intenzitet".

Stopa nezaposlenosti trebala bi se smanjiti s 13,4 posto u ovoj godini na 12,9 posto u sljedećoj. Kako navode analitičari, usporavanje gospodarske aktivnosti predstavljat će ozbiljan izazov za fiskalnu politiku koja mora pronaći ravnotežu između odgovarajućeg poticaja gospodarstvu i potrebe smanjivanja fiskalnog deficita u uvjetima povećane osjetljivosti svjetskih financijskih tržišta.

Očekuju također da će doći do usporavanja investicijske aktivnosti s 10,2 posto predviđenih za ovu na 4,3 posto u sljedećoj godini. Usporit će se rast uvoza, dok bi se izvoz trebao oporaviti, što bi trebalo pridonijeti smanjenju deficita na tekućem računa bilance plaćanja u 2009.

Domaći je BDP, podsjećaju u EIZ-u, u drugom tromjesečju ove godine porastao za 3,4 posto, nakon što je u prvom tromjesečju rast iznosio 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani. "Slabljenju aktivnosti je ponajviše doprinijelo usporavanje rasta osobne potrošnje uzrokovano rastućom inflacijom i skromnim povećanjem plaća".

Unatoč blagom oporavku izvoza, povećan je trgovinski deficit, kao i deficit tekućeg računa platne bilance. U drugom je tromjesečju zabilježen značajan rast investicija (12,6 posto na međugodišnjoj razini), uz kontinuirano snažnu građevinsku aktivnost. Posljednji raspoloživi pokazatelji o industrijskoj proizvodnji i prometu u trgovini na malo potvrđuju usporavanje aktivnosti.

Što se tiče monetarnog sektora, drugo i treće tromjesečje tekuće godine obilježilo je obuzdavanje kreditne aktivnosti, dok je tržište novca u trećem tromjesečju karakterizirala nelikvidnost. Tijekom ljeta zabilježena je rekordno visoka inflacija, koja je u srpnju iznosila 8,4 posto na međugodišnjoj razini, no potom je ona smanjena na 6,4 posto u rujnu.