Europska investicijska banka (EIB) lani je u hrvatsko gospodarstvo plasirala 511 milijuna eura vrijedne zajmove. Kao svojevrsni odgovor na gospodarsku krizu banka je u posljednje dvije godine pojačala kreditiranje pa je i u 2009. plasirala 415 milijuna eura, a od 2001. godine EIB je u zemlju uložio 2,4 milijarde eura.

Potpredsjednik EIB-a Matthias Kollatz-Ahnen kazao je kako od 2001. godine najviše novca - čak 888 milijuna eura - potrošeno na posredovane zajmove. Osim toga više od 800 milijuna eura otišlo je i na prometnu infrastrukturu, posebice autoceste, dok je 334 milijuna eura plasirano u gradsku i komunalnu infrastrukturu.

Financiranje pelješkog mosta još uvijek nije u planu EIB-a. Prema njihovu mišljenju, pitanje granice bilo bi bolje i isplativije riješiti regionalnim sporazumom. Ulaskom Hrvatske u Uniju, pa zatim i u schengenski prostor, ukinule bi se unutarnje granične kontrole i nesmetani protok ljudi između Hrvatske i članica, pa bi se zapravo granica Unije pomaknula na granične prijelaze između Hrvatske i BiH.

"Dugoročno gledano, BiH će također postati članica Unije, pa će most izgubiti svrhu", kazao je potpredsjednik EIB-a.