Europska središnja banka (ECB) poručila je u četvrtak da je spremna privremeno tolerirati ubrzani rast cijena u eurozoni, ali planira blago smanjiti kupnju obveznica do kraja godine, ocijenivši da time neće dovesti u opasnost povoljne uvjete financiranja.

Središnja monetarna institucija eurozone zadržala je danas kamatnu stopu za refinanciranje banaka na nula posto i kamatnu stopu na depozite na minus 0,5 posto.

U ECB-u očekuju da će ključne kamatne stope ostati na sadašnjoj ili još i nižoj razini dok inflacija ne dosegne ciljanih dva posto "znatno prije kraja" 2023. godine i kroz dulje vrijeme do kraja tog razdoblja.

"To bi moglo implicirati i razdoblje u kojem će inflacija biti umjereno iznad ciljane razine", istaknuli su.

I dalje će kupovati obveznice u sklopu ′standardnog′ programa poticanja gospodarskog rasta i inflacije u vrijednosti 20 milijardi eura mjesečno, sve dok bude potrebno kako bi se pojačao efekt sniženih kamatnih stopa i neposredno prije njihovog podizanja.

Do kraja godine blago će pak smanjiti kupnju obveznica u sklopu kriznog pandemijskog programa (PEPP), budući da to po njihovoj procjeni neće dovesti u pitanje očuvanje povoljnih uvjeta financiranja u eurozoni.

"Na temelju zajedničke procjene uvjeta financiranja i prognoza inflacije Upravno vijeće procjenjuje da se povoljni uvjeti financiranja mogu sačuvati i umjereno smanjenom vrijednošću neto kupnje imovine u sklopu PEPP-a u usporedbi s prethodna dva tromjesečja", navode.

Ponovoili su i da će krizni program ukupne vrijednosti 1.850 milijardi eura ostati na snazi barem do kraja ožujka 2022. odnosno dok ne ocijene da je krizna faza pandemije završila.

′Krivac′ skuplji energenti

U ECB-u napominju da očekuju ubrzanje inflacije ove jeseni, ali bi već iduće godine trebala usporiti, predviđaju.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde rekla je da najnovije procjene za ovu godinu sada pokazuju da će inflacija iznositi 2,2 posto. U 2022. trebala bi usporiti na 1,7 posto, te na 1,5 posto u 2023.

Aktualno jačanje inflacije posljedica je privremenih čimbenika, poput rasta cijena energenata, dodala je Lagarde.

U kolovozu je godišnja inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u eurozoni dosegnula tri posto, najvišu razinu od studenoga 2011. godine, pokazala je prva procjena Eurostata.

Znatnije je ubrzala i temeljna inflacija, koja isključuje promjenjive cijene energije i svježe hrane, na 1,6 posto, sa srpanjskih 0,9 posto, procijenio je Eurostat.

ECB pozorno prati temeljnu inflaciju pri kreiranju montarne politike, a danas je podigao njezinu procjenu u ovoj godini na 1,3 posto u prosjeku. U 2022. trebala bi blago ubrzati, na 1,4 posto, te na 1,5 posto u 2023.

Iz ECB-a napominju da su prognoze inflacije blago podignute, ali da se u srednjoročnom razdoblju očekuje da će i dalje ostati daleko ispod ciljanih dva posto.

Banka je podigla i prognozu rasta gospodarstva u ovoj godini, na 5,0 posto. U idućoj godini rast bi trebao usporiti na 4,6 posto, te na 2,1 posto u 2023, više-manje u skladu s projekcijama iz lipnja.