Europska središnja banka (ECB) posudila je u srijedu, u dosad nezabilježenom potezu, poslovnim bankama 442 milijarde eura kako bi pokušala oživjeti zamrlo kreditno tržište. ECB je po prvi puta u svojoj povijesti bankama ponudila jednogodišnje kredite, a banke su pokazale izuzetno zanimanje za novi instrument ECB-a. Više od 1100 banaka iskoristilo je priliku da od središnje banke eurozone posudi novac po “smiješno” niskoj kamati od 1 posto, na koliko se već neko vrijeme nalazi osnovna kamatna stopa ECB-a.

Povoljni uvjeti
Izuzetna potražnja je, čini se, rezultat špekulacija banaka da će teško uskoro ponovo dobiti novac po tako povoljnim uvjetima. Procjenjuje se da bi krediti ECB-a mogli dovesti do pada kamatnih stopa na kreditnim tržištima te oživljavanja kreditiranja u eurozoni. To se dijelom odmah i pokazalo u padu kamatnih stopa na prekonoćno posuđivanje, no bit će potrebno još neko vrijeme kako bi se puni efekti osjetili na cjelokupnom tržištu. Analitičari komentiraju kako je odluka središnje banke eurozone vrlo pametan potez u financijskom sustavu u kojem dominiraju banke. U povijesti ECB-a dosad je rekordna “intervencija” bila ona iz prosinca 2007. godine. Tada je banka na tržište plasirala 348,6 mlrd. eura. Ipak, neto utjecaj na banke u eurozoni bit će vjerojatno manji od spomenutih 442 milijarde eura. Banke su zasigurno dijelom refinancirale druge, kratkoročnije, pozajmice od ECB-a. Najdulji rok na koji su dosad banke mogle posuditi novac od ECB-a bio je šest mjeseci. Središnju europsku banku proteklih se mjeseci dosta kritiziralo kako nije dovoljno učinila za poticanje gospodarstva, u usporedbi s britanskom Bank of England ili američkim Saveznim rezervama.


Dosljednost ECB-a
ECB je od jeseni svoju osnovnu kamatnu stopu spustila sa 4,25 na sadašnjih 1 posto. Prije nekoliko tjedna je najavila i 60 milijardi eura vrijedan program kupnje niskorizičnih obveznica na tržištu. No Bank of England i Fed svoje su kamatne stope spustili na gotovo nultu razinu. Programi kupnje imovine na tržištu također su bili u puno višoj vrijednosti. Potez ECB-a pokazuje kako ta banka ostaje dosljedna odluci poticanja rasta gospodarstva kroz neograničeno kreditiranje koje bi trebalo sniziti kamatne stope na tržištu. No svjetski lideri već su počeli raspravljati o načinima na koje će se višak likvidnosti koji su središnje banke plasirale posljednjih mjeseci morati povući kako bi se spriječili inflacijski pristisci.

Izdvojeno
Nove aukcije u rujnu i prosincu
Europska središnja banka po prvi je puta u svojoj povijesti poslovnim bankama ponudila kreditiranje na rok od godinu dana. Dosad je najdulji rok bio šest mjeseci, a u ECB-u najavljuju da će sljedeći put jednogodišnje kredite ponuditi na aukcijama u rujnu i prosincu ove godine. U banci zadržavaju pravo na tim aukcijama zaračunavati višu kamatnu stopu od 1 posto koliko se bankama naplaćivalo sada.