Europska središnja banka (ECB) ponovo je u četvrtak potvrdila važeće kamatne stope u eurozoni, istaknuvši izrazitu neizvjesnost zbog rata na Bliskom istoku koji bi preko viših cijena energije trebao kratkoročno potaknuti inflaciju i zakočiti gospodarski rast.

Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će tako i dalje 2,15 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 2,0 posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će i ubuduće kamatu od 2,4 posto.

„Zbog rata na Bliskom istoku izgledi su znatno neizvjesniji, stvarajući rizike od jačanja inflacije i slabljenja gospodarskog rasta", navodi se u obrazloženju današnje odluke upravnog vijeća ECB-a.

Rat će kratkoročno znatno utjecati na inflaciju, kroz više cijene energije, ocijenili su u ECB-u.

Srednjoročne posljedice ovisit će i o intenzitetu i o trajanju sukoba te utjecaju skuplje energije na potrošačke cijene i na gospodarstvo.

U izvješću napominju da nove projekcije stručnjaka ECB-a o inflaciji iznimno uključuju uključuju podatke do 11. ožujka i obuhvaćaju nešto dulje razdoblje no što je uobičajeno.

Skuplja energija

Inflacija bi prema najnovijim, revidiranim projekcijama u ovoj godini trebala iznositi 2,6 posto i biti za 0,7 postotnih bodova viša nego su bili projicirali u prosincu, i to zato, kako navode, što će cijene energije zbog rata biti više no što su do sada očekivali.

Podigli su i prognoze inflacije za 2027. i za 2028., premda znatno blaže, na dva odnosno na 2,1 posto.

Temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, u ovoj bi godini trebala iznositi 2,3 posto. U prosincu bili su očekivali da će iznositi 2,2 posto.

U 2027. i 2028. bi trebala neznatno usporiti, na 2,2 odnosno na 2,1 posto. Do sada bili su očekivali da će u obje godine iznositi 2,0 posto.

Ako poremećaji u tranzitu kroz Hormuški tjesnac u drugom tromjesečju obuhvate 40 posto isporuka nafte i ukapljenog plina, a oštećenja energetske infrastrukture ne prekorače razinu od 11. ožujka, uz pretpostavku o normalizaciji pošiljki u trećem tromjesečju, inflacija u eurozoni iznosila bi u ovoj godini 3,5 posto,

Blokada 60 posto isporuka nafte i LNG-a kroz Hormuški tjesnac u drugom tromjesečju i odgođena normalizacija isporuke energenata zbog oštećene infrastrukture i to do prvog tromjesečja 2027. godine, značili bi za eurozonu inflaciju u ovoj godini od 4,4 posto.

„Sukob na Bliskom istoku, ako se otegne, mogao bi dovesti do većeg i dugotrajnijeg porasta cijena energije nego što se trenutno očekuje, što bi dodatno povećalo inflaciju u eurozoni", ocijenili su u ECB-u.

Posljedice po srednjoročnu inflaciju uvelike ovise o veličini neizravnih i sekundarnih učinaka jačeg i trajnijeg energetskog šoka.

Pogoršano raspoloženje

Gospodarska aktivnost u eurozoni trebala bi pak u ovoj godini, po baznom scenariju, porasti za 0,9 posto, izračunali su, za 0,3 postotna boda slabije no što su bili predvidjeli u prosincu.

Niže prognoze rasta za 2026. odražavaju globalne učinke rata na tržišta robe, realne dohotke i raspoloženje u gospodarstvu.

U 2027. rast bi trebao ubrzati na 1,3 posto i na 1,4 posto u 2028., pokazuju novi izračuni stručnjaka ECB-a.

Među čimbenicima koji bi i dalje trebali podupirati rast gospodarstva u ECB-u izdvajaju nisku nezaposlenost, solidne bilance privatnog sektora i javnu potrošnju na obranu i infrastrukturu.

"Nepovoljni" scenarij predviđa pak rast aktivnosti u ovoj godini za samo 0,6 posto, a "scenarij s teškim poremećajima" za samo 0,4 posto, izračunali su stručnjaci ECB-a.

„Rat bi ako potraje mogao dodatno povećati cijene energije, a mogao bi trajati dulje nego što se trenutno očekuje i također bi utjecao na povjerenje. Ti bi čimbenici smanjili primanja te bi tvrtke i kućanstva bili manje skloni ulaganjima i potrošnji", navodi se u priopćenju.