Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) snizila je u četvrtak prognozu rasta hrvatskoj gospodarstva u ovoj godini, upozorivši na moguće slabije rezultate u turizmu zbog slabije potražnje u zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi pod utjecajem rata u Ukrajini.

Rat u Ukrajini izazvat će teške posljedice i u gospodarstvima izvan samog područja sukoba, procjenjuju u EBRD-u, a u regiji srednje Europe i Baltika izdvajaju ozbiljan rizik poremećaja u industrijskim lancima nabave iz Ukrajine.

Hrvatska je pak, uz Grčku i Bugarsku, svrstana u skupinu zemalja koje će rat u Ukrajini pogodili ponajprije kroz turizam.

Hrvatska i Grčka snažno se oslanjaju na turizam, koji bi mogao trpjeti zbog općenito smanjenog interesa turista iz zapadne Europe i Sjeverne Amerike, pod utjecajem viših troškova i percepcije pojačanog rizika prelijevanja sukoba, tumače u EBRD-u.

Bugarska bi pak mogla zabilježiti pad broja turista iz Rusije, napominju.

Blizu prosjeka

EBRD sada očekuje da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 3,2 posto, snizivši prognozu iz studenoga za jedan postotni bod.

U idućoj godini rast bi trebao blago ubrzati, na 4,0 posto, procjenjuju u banci.

Hrvatska bi tako ove i iduće godine bila blizu prosjeka skupine zemalja srednje Europe i baltičkih država kojoj je banka snizila prognozu rasta u ovoj godini za 1,4 postotnog boda, na 3,4 posto. U idućoj godini aktivnost u regiji trebala bi ubrzati na 4,2 posto.

Još je značajnije snižena ovogodišnja prognoza za cijelu regiju u kojoj EBRD posluje, sa 4,2 na 1,7 posto. U 2023. aktivnost bi trebala znatno ubrzati, na 5,0 posto.

Šok

Rat u Ukrajini izazvao je najveći šok u opskrbi u najmanju ruku od 70-ih godina prošlog stoljeća, konstatiraju u banci, dodavši da će viši troškovi hrane, nafte, plina i metala snažno utjecati na gospodarske aktivnost, posebno u zemljama s niskim prihodima.

Rusija i Ukrajina značajni su dobavljači sirovina poput pšenice, kukuruza, umjetnih gnojiva, titanija i nikla, ističu.

Postrožene sankcije Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu rezultirale bi višim cijenama i problemima u opskrbi, posebno plinom.

Kapaciteti za pojačani uvoz ukapljenog plina iz drugih zemalja trenutno su ograničeni pa će trebati vremena da se ruski plin zamijeni LNG-om, procjenjuju, naglasivši da LNG trenutno čini samo jedan posto potrošnje u EU.

Više cijene energije u kombinaciji s poskupljenjem hrane potiču inflaciju, pa središnje banke u srednjoj Europi i na Baltiku polako zaoštravaju monetarnu politiku.

Obrana i pomoć

"Inflatorni pritisci bili su iznimno snažni i prije (rata) i čini se gotovo izvjesnim da će situacija sada biti još gora, što će nesrazmjerno utjecat na mnoge zemlje s nižim dohotkom u kojima poslujemo", ističe glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorczik.

Europa svjedoči i najvećem broju raseljenih ljudi od Drugog svjetskog rata, konstatiraju u banci.

Kvalificirani radnici iz Ukrajine mogli biti na dulji rok poduprijeti gospodarski rast u zemljama sa starijom populacijom, ali kratkoročno će značiti pojačani pritisak na proračun zbog nužne zdravstvene i stambene skrbi i školovanja.

Upozoravaju i na najave mnogih zemalja da će pojačati potrošnju na obranu ljenu pojačanu potrošnju i na očekivano prelijevanje posljedica pada aktivnosti u Rusiji u ovoj godini i stagnacije u 2023. na susjedne zemlje u istočnoj Europi, na Kavkazu i u srednjoj Aziji.

Napominju da će pozorno pratiti razvoj događaja i, s obzirom na visok stupanj neizvjesnosti, objaviti nove prognoze za nekoliko mjeseci.