Hrvatska neće moći ostvariti ozbiljan rast gospodarstva bez nastavka privatizacije, ponovili su u srijedu predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) na javnoj prezentaciji njihova tranzicijskog izvješća za 2011. Mantra je to koju ponavljaju u posljednjih nekoliko mjeseci i dok su u izvješću, o kojem je Vjesnik već pisao, istaknuli tek da je nužno ubrzanje privatizacijskih procesa i daljnja komercijalizacija infrastrukture,

Zsuzsanna Harditai, direktorica banke u Hrvatskoj, neizravno je priznala da je EBRD još uvijek zainteresiran za udjel u Hrvatskoj poštanskoj banci. Upitana na koje sektore misle kad govore o privatizaciji, Harditai je istaknula da je riječ o bankarskom sektoru te o komercijalizaciji infrastrukture. EBRD u javnosti otvoreno govori o svojim namjerama da kupi 25 posto HPB-a još od 2007. Nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora počelo se govoriti o tome da je europska banka izgledni kupac jedine poslovne banke u državnom vlasništvu, ali su pregovori tri godine kasnije zapeli kod cijene. Naime, EBRD je ponudio cijenu na razini nominalne vrijednosti banke bez obzira na uvjete dubinske analize, i to uz uvjet da u idućih nekoliko godina država proda većinski paket u banci.

Umjesto prepuštanja vlasničkog udjela EBRD-u, država je uz pomoć Hrvatskog fonda za mirovinsko osiguranje dokapitalizirala banku s pola milijarde kuna. Tada je banka poslovala s neto gubitkom, koji je tijekom tekuće godine pretvorila u čistu zaradu od 71 milijun kuna. Tržišna cijena HPB-ove dionice kreće se oko 1880 kuna, što je jako blizu cijene kojom se trgovalo i 2010., kada je poslana ponuda za banku po nominalnoj cijeni. Inače, nominalna cijena HPB-a je 1100 kuna po dionici. Tako bi za udjel od 25 posto EBRD platio 163,6 milijuna kuna umjesto tržišne vrijednosti paketa od 295 milijuna kuna. Kako je ponuda bila odbijena, iz Europske banke nije bilo daljnjih pritisaka, pa je interesantno da se ideja ponavlja nekoliko dana nakon novih parlamentarnih izbora. Bilo bi zanimljivo vidjeti koliki bi iznos EBRD ponudio danas kada je meta preuzimanja u ponešto drukčijim okolnostima.

Domaći makroekonomisti i političari nisu skloni prodaji Hrvatske poštanske banke. Tako su u nedavnom razgovoru za Vjesnik analitičar Ljubio Jurčić, ali i članovi Kukuriku koalicije istaknuli da nema potrebe prodavati tvrtke kojima je država u većinskom vlasništvu. Privatizacije klasičnog tipa nema za velike tvrtke, uvjeravaju, a država će pokušati i zadržati manjinske udjele u tvrtkama poput Hrvatskog telekoma, koje donose dobru dividendu, pa je dugoročno isplativije ubirati dividendu nego prodati kompaniju. Ne vidim nijedan razlog zašto tvrtke poput Croatia osiguranja ne mogu funkcionirati na potpuno transparentan način, pod kvalitetnim menadžmentom uz istu vlasničku strukturu. Mogu biti konkurentnije te iskoristiti činjenicu državnog vlasništva za jaču lobističku ulogu od konkurencije na tržištu, izjavio je za Vjesnik prije mjesec dana HNS-ov ekonomski strateg Dragan Kovačević komentirajući ima li smisla prodavati tvrtke poput HPB-a i Croatia osiguranja, za koje je EBRD također bio zainteresiran. S druge strane, neovisni analitičar Damir Novotny istaknuo je da sve tvrtke koje nisu strateški interes, odnosno ne drže monopol u komunalnom sektoru država mora prodati, ali je ostao usamljen u tom stavu među većim brojem sugovornika.

Europska banka namjerava i dalje sudjelovati u financiranju infrastrukturnih projekata, a kao posebno vrijedan istaknuli su Zračnu luku Zagreb. Zagrebačka zračna luka projekt je desetljeća i pratit ćemo kako će se projekt razvijati pod vodstvom nove vlade, kazala je Harditai. Čelnica banke u Hrvatskoj priznala je da je očekivanje promjene vlasti na čekanje stavilo nekoliko projekata, što je glavni razlog male svote ulaganja tijekom 2011. godine. Naime, EBRD je prepolovio plasmane u Hrvatsku u odnosu na rekordnu 2010. na samo 200 milijuna kuna, ali imaju velike planove za iduće dvije godine. Financirat će restrukturiranje kompanija, projekte iz sektora obnovljive energije te će biti podrška za povlačenje novca iz strukturnih i kohezijskih fondova. Zainteresirani smo za nastavak financiranja gradnje cesta, ali i za infrastrukturu Hrvatskih željeznica, kazala je Harditai.

EBRD je u Hrvatsku od 1994. uložio oko 2,8 milijardi eura, a trenutačno su predali commitment za 10 projekata s ukupnom vrijednošću od 190 milijuna eura, među kojima su HE Ombla, Agrokorovo postrojenje za obnovljive izvore, financiranje preuzimanja CityEx-a te ulaganja u private equity fondove CRG, Darby i Crescent. Ponovno su rezali prognozu performanse hrvatskog BDP-a, ali kako namjeravaju izvijestiti o tome tek u siječnju, iz EBRD-a se nije mogla saznati konkretna brojka nego tek da će biti osjetno smanjena prognoza. Inače, EBRD je u srpnju prognozirao rast BDP-a za 2012. od 2,8 posto da bi je u listopadu srezali na 1,9 posto, a prema najavama taj će rast biti sigurno niži za 1 posto.

Domaće gospodarstvo će do kraja godine ostvariti rast od tek 0,5 posto. U EBRD-u su pozdravili provedbu određenih reformi u mirovinskom sustavu i što se tiče rješavanja problema visoke nezaposlenosti, ali napominju da Hrvatska tek mora usvojiti mjere predviđene programom gospodarskog oporavka kako bi povećala dugoročnu konkurentnost. U iduće dvije godine potporu rastu vjerojatno će pružiti pretprisrupni fondovi.

U sklopu tranzicijskog izvješća za 2011. "Kriza i tranzicija iz perspektive običnog čovjeka" analizira se čitav niz podataka pribavljenih anketiranjem 39.000 građana ponajprije iz zemalja Nove Europe. Prema tom istraživanju, Hrvati su pogođeni krizom mnogo manje nego građani drugih zemalja regije, pa je čak 45 posto izjavilo da ih kriza nije pogodila ili tek malo okrznula, dok je u Bugarskoj takvih tek 28 posto. Iako se ne osjećaju pogođenima krizom, potrošnja osnovnih namirnica od 2006. pala je za 36 posto u Hrvatskoj, dok je u zemljama zapadne Europe zabilježen trend pada za tek 11 posto. Trošimo čak 52 posto manje luksuznih proizvoda, a prema istraživanju, manje se troši i na konzumaciju alkohola i duhanskih proizvoda, i to za četvrtinu. Režije se plaćaju uredno, a zahvaljujući javnom zdravstvu samo 5 posto građana zbog neimaštine odgađa posjet liječniku. Ipak, kriza je negativno utjecala na raspoloženje prema demokraciji, pa joj je sklono tek polovina Hrvata, ali smo kao narod neskloni privatnom poduzetništvu prema kojem se pozitivno izrazilo tek 30 posto ispitanih građana.