Hrvatska je dobro ugrađena u regiju jugoistočne Europe zbog povijesnih i ekonomskih razloga, ulaskom u Europsku uniju ostvarit će važnu ulogu za ove prostore, no prije toga pozornost treba okrenuti pitanjima podizanja konkurentnosti, efikasnog korištenja EU fondova, restrukturiranja željeznica, te pripremama za otvaranje tržišta rada, kazala je Zsuzsanna Hargitai, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku na javnom predavanju Banke.

Navodeći iskustva zemalja EU-8, odnosno Poljske, Mađarske, Češke, Slovenije, Slovačke, Estonije, Litve i Letonije u poljoprivredi, ističe da ulazak u Uniju povećava trgovinu kompletnog sektora.

U ovom području od velike su važnosti EU CAP instrumenti (EU Common Agricurtural Policy), te IPA fondovi, koje treba znati upotrijebiti. Hargitai kaže da su mnoge zemlje naučile da možete imati savršeni projekt, no ako ga ne znate pravilno voditi, nećete dobiti novac EU. Razvijena strategija, pravilno planiranje troškova i nadgledanje implementacije su imperativ.

Treba voditi računa o osjetljivim sektorima, nastavlja Hargitai koja je poziciju u Hrvatskoj preuzela sredinom prošle godine. Daje primjer Mađarske, u kojoj su se nakon pristupanja Uniji zatvarale šećerane jer nisu mogle podnijeti konkurenciju. Spomenimo samo da je proizvodnja šećera jedan od malobrojnih hrvatskih proizvoda koji su konkurentni na tržištu EU.

Slijedi prilagođavanje pitanju carina - domaće tvrtke sada trguju po bescarinskom režimu s regijom u sklopu Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini ili CEFTA-e, dok će se od siječnja 2013., koji govornica uzima kao datum ulaska u Uniju, te carine ustanoviti. Sa zemljama-članicama carine se prestaju primjenjivati.

Trenutačno članstvo unutar CEFTA-e za Hrvatsku je korisno, ocjenjuje Hargitai, no za pravu kompetitivnost presudne su strukturne reforme.

Iskorak infrastrukturnih kompanija

Dio promjena koje nas čekaju odnose se na tržište rada. Na razini spomenutih EU-8 došlo je do promjena na lokalnoj razini i pada zaposlenosti te suočavanja s manjkom adekvatne i sposobne radne snage koja je napustila zemlju. S druge strane, mobilnost znači i prihvat novih radnika, pa Hargitai savjetuje rad na imigracijskim regulativama.

Željeznice su opterećenje mnogih zemalja, kao i Hrvatske, pa su EU politike usmjerene liberalizaciji željezničkog tereta. Jedna od mogućnosti za velik iskorak Hrvatske tako bi mogao biti u restrukturiranju željezničke infrastrukture i privlačenje teretnog prometa sa cesta.

Država bi u projekte infrastrukturnih kompanija trebala voditi računa o uključivanju privatnog sektora, jer, kako navodi Hargitai, mnogi dobri poslovi mogući su u kombinaciji EU fondova i javno-privatnog partnerstva.

Pozornost se treba usmjeriti i promociji korištenja obnovljivih izvora energije - tu su ciljevi popularno zvani '20-20-20 do 2020.' - kojima se želi povećati udio obnovljivih izvora u potrošnji energije na 20 posto, za isti postotak smanjiti ukupna potrošnja te za isto toliko smanjiti emisije CO2, do spomenute godine.

Biti dio zajedničkog tržišta znači i niži trošak za investitore, povećanje portfelj i izravnih stranih ulaganja, dok se troškovi financiranja snižavaju, odnosno padaju premije na rizik. Velik utjecaj, ako ne i presudan, nosi prilagođavanje EU kroz vlastite investicijske politike zemlje i otvorenost prema investitorima.

Što se tiče ulaganja EBRD-a u Hrvatsku ove godine, radi se na projektu na hidroelektrani Ombla, na kreditnim linijama za energetsku učinkovitost, te za malo i srednje poduzetništvo, surađuju i s lokalnim komercijalnim bankama. Hargitai navodi da su zainteresirani i za projekte u sektoru transporta kao što je modernizacija luke u Splitu, a cijeli investicijski plan za ovu godinu vrijedan je između 300 i 350 milijuna eura.