Za razliku od Zakona o bankama, koji je tu mogućnost ostavljao samo bankama, Vlada je prijedlogom Zakona o institucijama za e-novac predvidjela da se izdavanjem e-novca mogu baviti i druge pravne osobe, sa sjedištem u Hrvatskoj ili izvan nje, koje će za to morati dobiti posebno odobrenje Hrvatske narodne banke.



E-novac, rekao je ministar financija Ivan Šuker, postat će punopravnim sredstvom plaćanja nakon što institucije koje će njime obavljati transakcije pohrane novčanu vrijednost na e-nositelj podataka i nakon što ga drugi prihvate kao sredstvo plaćanja. Institucije za e-novac morat će imati minimalno osam milijuna kuna temeljnog kapitala. Neće se moći baviti kreditiranjem, niti će prikupljati depozite.



Subjektima koji izdaju manje količine e-novca bit će dozvoljeno poslovanje kroz izuzeće uz znatno blaži prudencijalni režim, zadovoljavaju li i druge propisane kriterije. Usvoji li ga Sabor, Zakon bi na snagu trebao stupiti 1. siječnja 2009. godine.



Novi prijedlog Zakona o kreditnim institucijama regulira poslovanje svih institucija koje se bave prikupljanjem depozita i izdavanjem kredita, poput banaka, štednih banaka, stambenih štedionica, institucija za e-novac i tome slično, koje su obvezane na uspostavljanje sustava upravljanja, s posebnim naglaskom na nadzoru i kontroli rizika.



Šuker je podsjetio na tri velike hrvatske bankarske krize, naglasivši da ih se kvalitetnijim nadzorom moglo izbjeći ili barem ublažiti. Stoga je zakonskim odredbama znatnije naglašena odgovornost uprava, a središnja banka dobila je široke ovlasti nadzora rada tih institucija. HNB je također dobila ovlasti za pokretanje progona protiv nelegalnih izdavatelja kredita čime bi se, kako je rekao Šuker, stalo na kraj lihvarima koji kredite nude plakatima na vjetrobranima automobila i stupovima javne rasvjete.



Zakon donosi i niz izmjena koje će olakšati i omogućiti prilagodbu Basel II standardima. Njime će biti reguliran i način na koji inozemne novčarske institucije mogu poslovati u Hrvatskoj, detaljno propisani elementi čuvanja bankarske tajne, propisi o adekvatnosti kapitala, postupci stečaja i prisilne likvidacije kreditne institucije te druge elemente nadzora koji će provoditi HNB. U saborsku je proceduru upućen po hitnom postupku.



Vlada je usvojila i prijedlog Zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, kojim se želi smanjiti izloženost riziku tih sustava zbog insolventnosti pojedinih sudionika ili poremećaja sustava zbog kojeg bi veći broj sudionika bio onemogućen u podmirivanu svojih obveza. Također, želi se zaštititi domaći sustav od primjene inozemnih propisa o insolventnosti nad sudionikom sustava koji je iz druge države.