Realni prinosi na štednju u bankama u Hrvatskoj dugoročno će se dodatno smanjivati (nakon ulaska u EU), a povećat će se ponuda alternativnih financijskih ulaganja, smatraju domaći bankarski analitičari. Veći prinosi na ulaganja odražavat će i viši stupanj rizika, no s pomakom od prethodne krize smanjivat će se averzija građana prema riziku. Stoga Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke (RBA), dugoročno prognozira usporavanje rasta štednje građana u bankama na manje od 5 posto godišnje kako zbog pada kamatnog prinosa tako i zbog usmjeravanja viška novca građana u rizičnija ulaganja.

Kretanje štednje građana u bankama ovisit će prije svega o njihovim primanjima iz kojih se formira potencijal štednje. Realizacija tog potencijala ovisi o sklonosti štednji i o ponudi štedno-ulagačkih proizvoda na tržištu, kaže Starčević. Napominje da je kratkoročno potencijal štednje nizak, ali je snižena i sklonost potrošnji te investicijama u materijalna dobra. Budući da u drugom polugodištu ne očekujemo bitne promjene u primanjima građana, a niti u atraktivnosti alternativne ponude izvan banaka, porast štednje trebao bi se kretati na razini pripisane kamate.

Glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić kaže, pak, da se u idućim mjesecima može očekivati rast oročene štednje, što se može pripisati sezonskim utjecajima, odnosno dinamiziranjem prihoda od turizma. Međutim, godišnji rast depozita stanovništva ove godine trebao bi biti slabiji nego u prošloj godini. Posljedica je to manjeg raspoloživog dohotka kućanstava za štednju, ali i nižih kamatnih stopa na oročene depozite dogovorene tijekom prošle godine u odnosu na 2009. godinu. Inače, od početka godine štedni i oročeni depoziti stanovništva blago su porasli, što je sezonski uobičajeno za to doba godine.

U ukupnim deviznim, štednim i oročenim, depozitima udio depozita stanovništva premašio je 86 posto. Devizni depoziti građana kod banaka na kraju svibnja ove godine iznosili su 121,8 milijardi kuna. Kunski, štedni i oročeni, depoziti kod banaka na kraju svibnja iznosili su 37,5 milijardi kuna i u odnosu na mjesec prije povećani su za 703,7 milijuna kuna. Podsjetimo, prošle godine štednja stanovništva povećana je za 11,4 milijarde kuna (8 posto rasta), od čega se 5,9 milijardi odnosilo na nove depozite (4,2 posto rasta). Na ostvareno povećanje štednje značajno je utjecalo smanjenje prinosa na alternativna kratkoročna ulaganja, što je destimuliralo nova ulaganja u novčane fondove, ozbiljna alternativa oročenoj štednji po prinosima bila su tek ulaganja u obvezničke fondove.