Ministarstvo financija objavilo je podatke o stanju javnog duga Republike Hrvatske na kraju lipnja 2011. godine. Ukupan dug konsolidirane opće države koji uključuje dug središnje države, izvanproračunskih fondova te lokalne države na kraju travnja iznosio je 145,1 milijardu kuna, što je 7,1 milijardi kuna odnosno 5,1% više u usporedbi sa stanjem na kraju 2010. godine.

Razmjerno snažan rast javnog duga u prvoj polovini godine u cijelosti je posljedica porasta obveza središnje države čije je neto zaduživanje prema domaćim i inozemnim vjerovnicima poraslo 7,2 milijarde kuna odnosno 5,6 posto. Porast duga središnje države dominantno je posljedica rasta unutarnje komponente duga, međutim u prvih šest mjeseci porasla je i inozemna komponenta, što je ponajprije rezultat neto učinka otplate dospjele euroobveznice u ožujku u vrijednosti od 750 milijuna eura s pripadajućim kamatama (+ oko 50 milijuna eura) i izdanja nove euroobveznice na američkom tržištu u vrijednosti 1,5 milijardi dolara u istom mjesecu. S druge strane, dospijeće euroobveznice financirano je velikim dijelom kreditima domaćih banaka, što je pridonijelo rastu unutarnje komponente duga.

Na kraju lipnja dug središnje države iznosio je 136,6 milijardi kuna, od čega je 90,1 milijardi kuna unutarnji dug, a 46,5 milijardi kuna inozemni. Dug izvanproračunskih fondova u odnosu na kraj prošle godine zabilježio je blagi pad te je na kraju lipnja iznosi 6,5 milijardi kuna, dok su u istom razdoblju obveze lokalne države pale za 23,6 milijuna kuna te iznose nešto manje od 2 milijarde kuna.

Potencijalni dug države u obliku izdanih državnih jamstava u prvoj je polovini godine porastao za 502 milijuna kuna. Izdana državna jamstava ne kraju su lipnja iznosila 45,3 milijardi kuna. Istovremeno, dug HBOR-a se smanjio za značajnih 1,9 milijardi kuna odnosno 13 posto. Na kraju lipnja dug HBOR-a je iznosio 12,6 milijardi kuna.

Do kraja ove godine očekujemo nastavak rasta javnog duga, što potvrđuju i posljednji izlasci države na domaće i europsko tržište kapitala (u srpnju). Stoga bi do kraja godine dug konsolidirane opće države mogao dosegnuti 45% BDP-a, a uključimo li i jamstva mogao bi dosegnuti 57% BDP-a.