Nakon što je Grčka iznenada odlučila da će o mukotrpno dogovorenom paketu pomoći građani glasovati na referendumu, čime je budućnost eura ponovno dovedena u pitanje, oči domaćih ekonomista i bankara uperene su u najnoviju krizu europske valute. Odluče li Grci bijes zbog nametnutih mjerea štednje, kao uvjet za refinanciranje dugova, uobličiti kao "ne" Europskoj uniji, ta bi zemlja u ekstremnom scenariju mogla napustiti eurozonu.

Katastrofa za Grke
Dok bi EU to donijelo teške posljedice, za Grčku bi bila ekonomska katastrofa pa naši sugovornici ne vjeruju u takav rasplet događaja. "Grčka je pokazala krajnju ekonomsku nezrelost i europski lideri trebaju razmišljati o najoštrijim sankcijama da se zemlja disciplinira. Reforme su naprosto cijena novca koji su potrošili", kaže Tomislav Ćorić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Pitanje referenduma ne mora nužno biti loš scenarij, smatra ekonomist Damir Novotny. "U slučaju da Grci sami sebe izbace iz eurozone Europa će trebati spašavati samo svoje banke, a ne više i grčke koje drže polovicu duga, no teško da će se realizirati takav politički rizik. U narednom periodu bit će pristuna velika neizvjesnost na financijskim tržištima hoće li Grčka preuzeti svoje obveze. Zato će i Hrvatskoj otplata duga biti skuplja, no vjerujem da ćemo se uspjeti refinancirati što će biti veliki uspjeh", kaže. Dio ekonomista spreman je i na crni scenarij destabilizacije eurozone. Iako Hrvatska nema euro, na malu i otvorenu ekonomiju, u potpunosti naslonjenu na EU, efekti bi se gotovo linearno prelili. Iako se obično prvo spominje strah za štednju koja je više od dvije trećine denominirana u euru, zbog garancije države depoziti nisu ugroženi pa bi se mogao dogoditi tek manji odljev depozita."Bitnije je tržište duga koje je povezano s bankama i moglo bi uzorkovati bankarsku krizu. Radi se o klasičnom "sudden stop" efektu priljeva kapitala što bi za nas značilo reprizu početka 2009. Ovisno o jačini udara to uključuje pad potražnje za izvozom, rast kamatnih stopa i pad BDP-a", kaže naš sugovornik iz bankarskih krugova. Guverner je već upozorio je je u protekloj godini rast premije rizika s 200 na 500 baznih bodova povećalo izdatke za kamate uz stagnirajući dug za oko 15 posto na 1,5 mlrd. eura. Hrvatska u tom slučaju realno ne može puno učiniti. "Mi moramo uvesti reda u fiskalnu politiku i povećati konkurentnost da bi smanjili vanjske neravnoteže", kaže glavni ekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić.

Manje opcija
Za razliku od 2009. ovaj puta sužen je i manevarski prostor monetarnoj politici. HNB-ovi potezi za amortiziranje zaustavljanja priljeva kapitala mogli bi se tražiti u povećavanju devizne likvidnosti bankama, no to su mjere koje funkcioniraju na kraći rok.