Informacije prema kojima Vlada kreće u privatizaciju kutinske Petrokemije lansirale su u ponedjeljak tu dionicu. Već prijepodne vrijednosnica tog jedinog proizvođača umjetnih gnojiva u zemlji skočila je za više od 15 posto.

Visok porast cijene na 244 kune pratio je i visok promet, čak četiri puta veći od drugog najtrgovanijeg izdanja, dionice Hrvatskog Telekoma. Na kraju trgovinskog dana cijena se zaustavila na 244,5 kuna, što je porast od gotovo 16 posto. Euforiju ulagača dodatno je pojačalo službeno neodgovaranje Petrokemije na upit Zagrebačke burze o osnovanosti medijskih napisa. Neslužbeno doznajemo da u Kutini ništa ne znaju o planovima za privatizaciju. Inače, Burza je dionicu Petrokemije stavila u tzv. segment promatranja.

Loš gospodar
Matko Bošković iz Direkcije investicijskog bankarstva Centar banke komentira da, iako je izjava o mogućoj privatizaciji Petrokemije došla od anonimnog izvora bliskog Vladi i stoga ne znači baš puno, sama priča o prodaji nije nešto novo.

„I prije se špekuliralo o prodaji Petrokemije i trenutku kada bi se to moglo dogoditi. Budući da znamo da je Vlada za ovu godinu već najavila novi ciklus privatizacija s mogućom prodajom HPB-a i Croatia osiguranja, sada i špekulacije o Petrokemiji nose veću težinu. Gledamo li prosječnu protrgovanu cijenu za dionicu Petrokemije u ponedjeljak, država bi prodajom mogla dobiti oko 440 milijuna kuna. Trenutačno je teško prognozirati neku točniju brojku, ali zato sa sigurnošću možemo reći da će dionica Petrokemije do daljnjega biti u većem fokusu investitora", smatra Bošković.

Nakon službeno potvrđene najave o privatizaciji HPB-a i Croatia osiguranja, ekonomski analitičari ocjenjuju da privatizaciju valja nastaviti pa bi se tako zainteresiranim ulagačima trebala ponuditi i Petrokemija.

„Država se pokazala kao loš gospodar i trebala bi izaći iz vlasništva svega što joj nije u strateškom interesu, poput voda i šuma. Što se tiče Petrokemije, cijena po kojoj će ona biti prodana najviše ovisi o cijeni energenata, odnosno plina kao njezine glavne sirovine za proizvodnju", smatra jedan analitičar koji je želio ostati anoniman.

Prema mišljenju ekonomista Slavka Kulića koji prati Petrokemiju, kako kaže, već 50 godina, ta je tvrtka odavno sama sebi problem i tehničko-tehnološki se održavala na životu zahvaljujući isključivo političkom determinizmu. „Petrokemija je uvijek bila slična brodogradnji i uvijek se oslanjala na pomoć države. Nikada nisu stasali u proizvodnu cjelinu koja se može osamostaliti. Bez države i njezina plina ona ne bi ni postajala", kaže Kulić. Ocjenjuje da će, pokažu li se najave o privatizaciji točnima, netko tu tvrtku ugrabiti po vrlo povoljnoj cijeni koristeći jeftinu radnu snagu za izvoznu proizvodnju.

„Posljednje što je nešto značilo u društvenoj proizvodnji nestat će jer se već dugo radi na tome da Petrokemija nestane", smatra Kulić.

Izmjene zakona

Država, odnosno Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), u Petrokemiji drži većinski udjel od 50,6 posto. Pribroji li se tomu i udjel Kapitalnog fonda, udjel države penje se na 53,5 posto. U krugovima mirovinskih fondova tvrde da ništa konkretno nisu čuli o mogućoj privatizaciji kutinske kompanije, Podsjetimo, trenutačno su u vlasničkoj strukturi Petrokemije tri obvezna mirovinska fonda i jedan dobrovoljni. Najveći udjel od 5,53 posto drži Erste Plavi, tu je i PBZ/CO sa 4,8 posto, a najmanji udjel među obveznim fondovima ima AZ od 4,43 posto. Dobrovoljni AZ Profit među prvih deset dioničara sudjeluje sa 2,17 posto.

S obzirom na udjele „mirovinaca" u kutinskoj perjanici, pojavile su se špekulacije da bi upravo oni mogli sudjelovati u otkupu dobrog dijela državnog udjela. To više što Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) navodno priprema reformu regulatornog okvira kojim bi se prag najvišeg stjecanja udjela u pojedinoj tvrtki podignuo sa sadašnjih 10 posto po fondu na 20 posto. Međutim, na pitanje jesu li spremni sudjelovati u navodnoj privatizaciji Petrokemije, bilo kao stjecatelji ili prodavatelji postojećih paketa stranom ulagaču, u mirovinskim fondovima čak ni neslužbeno ne žele ništa komentirati.

Kako doznaje Business.hr, reforma regulatornog okvira inicirana je na prijedlog mirovinskih fondova koji bi željeli vidjeti regulativu primjereniju tržišnim uvjetima. Konkretno, uz podizanje praga najvišeg udjela razgovara se i o uvođenju potportfelja te mogućnosti da fondovi stječu i druge klase imovine uz postojeće obveznice, dionice, komercijalne zapise i depozite.

Hanfa šuti

Iz Hanfe poručuju kako trenutačno ne mogu davati dodatne komentare o mogućim izmjenama zakonodavnog okvira koji regulira poslovanje mirovinskih fondova. Napominju i da je ta institucija mišljenja da prilikom svake izmjene regulatornog okvira koji se tiče mirovinskog sustava u Republici Hrvatskoj potrebno uzeti u obzir niz čimbenika, poput stanja i praćenja modela razvoja tržišta kapitala u zemlji i inozemstvu, dugoročnog aspekta prikupljanja novca te socijalne komponente mirovinskog sustava.

„Napominjemo i kako Agencija smatra da bi eventualnu izmjenu zakonodavnog okvira postojećeg mirovinskog sustava trebalo provesti u suradnji svih institucija čiji djelokrug i nadležnost uključuju djelatnosti u mirovinskom sustavu. Osim toga, Agencija je mišljenja da bi pri provedbi mogućih izmjena modela zakonodavnog okvira i donošenja drugih mjera koje bi utjecale na II. i III. stup mirovinskog sustava posebnu brigu trebalo voditi o interesu samih članova fondova", stoji u Hanfinu odgovoru.