Agrokor Ivice Todorića, odnosno pet tvrtki iz sastava te kompanije, u prošloj su godini od države dobili više od 125 milijuna kuna potpora i bespovratne financijske pomoći. U odnosu na 2007. godinu kada su Agrokorove potpore bile oko sto milijuna kuna, to je rast za četvrtinu, odnosno za 25 posto. Pokazuje to popis poljoprivrednih potpora kojeg je ovih dana objavilo Ministarstvo poljoprivrede, a na kojem se nalazi oko 85 tisuća poljoprivrednika i poduzeća koja primaju subvencije.

Na tom popisu se stotinjak puta spominju i tvrtke iz koncerna Agrokor, a najviše potpora dobila je tvrtka Belje kojoj je država u prošloj godini dala gotovo 108 milijuna kuna potpora za mlijeko i mliječna grla, uljarice, krušna žita, ali i uzgoj junadi i svinja. Belje je godinu dana ranije primilo ukupno 87 milijuna kuna potpora, pa mu je tako državna pomoć u godinu dana porasla za petinu.

Oko osam milijuna kuna potpora dobila je tvrtka PIK Vinkovci i to većinu za šećernu repu, kukuruz i pšenicu. Porečka Agrolaguna je u 2008. godini dobila oko tri milijuna potpora i to uglavnom za uljarice, dok je u PIK Vrbovec otišlo oko milijun kuna za sijanje pšenice i kukuruza.

No, ta je tvrtka dobila i 3,28 milijuna kuna bespovratne financijske pomoći za gradnju ili obnovu hladnjače. Oko pola milijuna kuna dobili su podrumi Mladina, a Agrokorove su kompanije od države dobile pomoć od 1,2 milijuna kuna za osiguranje usjeva.

Ministarstvo poljoprivrede ove je godine po prvi put objavilo popis svih koji su u protekloj godini dobili državnu potporu, iako su to poljoprivrednici tražili u više navrata ističući kako najveći dio potpora odlazi velikim kompanijama umjesto poljoprivrednim domaćinstvima. I dok su seljačke udruge govorile o tome da Todorićeve tvrtke primaju i do 300 milijuna kuna državnih potpora, službeni popis govori da je ta brojka više nego dvostruko manja.

No, takvoj situaciji doprinijela je i država koja je sve ove godine odbijala objaviti puni popis, ali i Agrokor koji nikada nije dao službene podatke o iznosu potpora koje dobiva od države. U proljeće prošle godine atmosferu je dodatno zagrijao i premijer Ivo Sanader koji je u vrijeme rasta cijena hrane prozivao tvrtke koje dobivaju poljoprivredne poticaje, a istovremeno neopravdano dižu cijene prehrambenih proizvoda. Tada je tvrdio da nije u redu da građani dva puta plaćaju isto, jednom kroz uplatu poreza u proračun iz kojeg se isplaćuju subvencije, a drugi put kroz neopravdano visoke cijene. Nekoliko dana nakon toga Agrokor je smanjio cijene nekoliko svojih artikala.

Ovih dana priču o poljoprivrednim subvencijama ponovno su aktualizirali sindikati zaposlenih u državnoj službi i javnom sektoru, koji na prijedlog Vlade da pristanu na smanjenje plaća odgovaraju protuzahtjevom da se analiziraju poljoprivredne potpore, te da ih država prestane davati komapnijama koje na prodaji hrane bilježe veliki profit.