Na stolu Vlade danas će se naći izmjene Zakona o stambenoj štednji kojima će se državni poticaji smanjiti za trećinu, na 10 posto, odnosno na najviše 500 kuna za uplate nastale nakon 1. siječnja ove godine, što će proračunu donijeti oko 60 milijuna kuna uštede.

No, ministar financija Slavko Linić, kako ekskluzivno doznaje Poslovni dnevnik, kuje plan da u 2014. sreže poticaje na 5 posto i potom ih potpuno ukine. Plan je izazvao konsternaciju u štedionicama koje upozoravaju da će to biti kraj instituta stambene štednje u Hrvatskoj."Odluka na nivou Ministarstva financija je sljedeća: pripremamo izmjenu Zakona kojom 'režemo' poticaje s 15 na 10 posto od 01.01.2013. zbog financijske situacije i štednje, a štedionice imaju tu godinu dana da se 'konsolidiraju' i nađu rješenje za svoj nastavak poslovanja/spajanja i sl. U godini iza (2014.) ovisno o situaciji, poticaj bi se spustio na 5% i potom ukinuo ili odmah ukinuo", stoji pismu koje smo dobili na uvid, a koje je iz Ministarstva upućeno na Udrugu banka i štedionice. Ubrzo nakon tog dopisa stigao je i zahtjev bankarima i štedionicama da o planovima šute. "Za sada ne bismo nigdje spominjali smanjenje na 5 posto ili potpuno ukidanje u 2014.", stoji u novom dopisu, uz napomenu da je šutnja svima u interesu! Kako to ipak nije točno, informacija je procurila. Smanjenje poticaja temelji se na analizi Ministarstva koja pokazuje da ta štednja primarno ne služi stambenom zbrinjavanju jer je mali broj sklopljenih kredita; to je više unosan vid štednje za one koji nemaju namjeru rješavati stambeno pitanje.

Na zamolbu da nam pošalju tu analizu koja će utjecati na odluke o štednji oko 500.000 klijenata, iz Katančićeve nam je poručeno kako ona nije za objavu. "Činjenica je da je sustav neefikasan, no to je zato jer se u Hrvatskoj od početka prljavo igra. Tu postoje samo dvije prave štedionice, a to su Wüstenrot i Raiffeisen SŠ, dok ostale funkcioniraju samo kao odjeli banaka. Njima nije u interesu razvijati stambenu štednju jer je ona dokaz da je profitabilno odobravati kredite s fiksnom kamatnom stopom", kaže naš izvor koji je tražio da ostane anoniman.Ministarstvo je dalo tri opcije štedionicama. Prva je podrazumijevala da se poticaji ukinu u potpunosti i retrogradno za 2012., no to je povučeno nakon primjedbe da bi odluka bila neustavna. Drugi prijedlog podrazumijevao je da poticaje može dobiti samo onaj klijent koji diže kredit. Od toga se odustalo jer je u biti stambene štednje i fiksnih kamata računica da troje štedi pet godina, a tek četvrti klijent podiže kredit. Stoga je odluka pala na postupno gašenje sustava u godinu dana tijekom koje bi se štedionice "konsolidirale". Prva SŠ posluje u okviru grupe Zagrebačke banke, a PBZ-ova i HPB-ova stambena štedionica u okviru tih grupacija, pa one imaju potporu moćnih vlasnika. Pitanje je što će konsolidacija značiti za one koji to nemaju - Raiffeisen (koji nije vezan uz RBA banku već mu je vlasnik bečki Raiffeisen Bausparkasse), te Wüstenrot, koji je u Hrvatskoj gotovo najmanji životni osiguravatelj.

Nedavno su se pojavile i glasine da se Raiffeisen gasi, no to je oštro demantirano. "Mi se samo konsolidiramo jer poslovanje sa 30.000 ugovora i mogućnost smanjenja poticaja i volumena poslovanja predstavlja već granicu isplativosti za samostalno poslovanje. Radimo reorganizaciju i planiramo iskoristiti sinergiju s Raiffeisen bankom, kao što već rade i drugi", kaže čelnik Raiffeisenove SŠ Hans Christian Vallant, koja je u 2012. ostvarila slične rezultate kao i godinu ranije. To je oko 200 milijuna kuna novih kredita i 1,4 milijarde kuna depozita. O planiranom smanjenju poticaja kratko kaže: "Smatram da bi to bio jako loš potez koji bi doveo do toga da se još više smanji poslovanje". U Wüstenrotu kažu da je moguće smanjenje poticaja mjera "koja neće pozitivno utjecati na razvoj stambene štednje posebno jer u proračun kroz poslovanje vraćamo 2,5 puta više nego što se isplaćuje poticaja našim klijentima". Pet stambenih štedionica zajedno imaju 7,1 milijardi kuna aktive što je tek 1,7 posto ukupnog bankarskog sustava.