Odluka Mađarske da ukine drugi mirovinski stup i sve uloge u obvezne mirovinske fondove prebaci u prvi stup, što je najnovija mjera u borbi s recesijom vlade mađarskog premijera Viktora Orbana, u Hrvatskoj nije zaplašila mirovinske fondove.

Još od veljače 2008. godine kada je tadašnji premijer Ivo Sanader najavio identičan potez pa ga pod lavinom kritika zakopao u zaborav ukidanje drugog stupa nema podršku relevantnih čimbenika na javnoj sceni. Sanader je tada drugi stup nazvao promašajem, no Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava istaknulo je da drugi stup nema nikakvih poteškoća i objavilo da će se zadržati stope doprinosa od 5 posto, iako je kod uvođenja novog mirovinskog sustava još u vrijeme koalicijske vlade Ivice Račana najavljeno postupno povećanje stope izdvajanja u mirovinske fondove na 10 posto.

Ipak, ove godine ideju o ukidanju drugog stupa iz zimskog sna probudio je predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Damir Jakuš izjavivši kako je "drugi mirovinski stup obična laž i prijevara" čijim bi se ukidanjem u proračunu uštedjelo 5 milijardi kuna godišnje, što nije blagonaklono dočekano u mirovinskim fondovima, koji trenutačno spadaju u red najvećih vjerovnika Vlade s obzirom na to da im u portfeljima dominiraju državne obveznice.

Iako najava mađarske vlade o ukidanju drugog stupa nije definirana, jasno je da je cilj vlade preuzeti ušteđenu imovinu Mađara, a garancijom mirovina vlada obećaje nešto što ne može ispuniti, komentiraju za Business.hr mađarski presedan u jednom hrvatskom mirovinskom fondu.

"Bit će vrlo važno vidjeti kakve će reakcije dolaziti iz Bruxellesa jer se tim potezom na neki način unutarnji problem jedne članice EU posredno čini problemom cijele EU koji će se rješavati kada ti ljudi odu u mirovinu i shvate da se 'garancije' koje su dobili zapravo ne mogu realizirati", navodi naš sugovornik iz društva za upravljanje mirovinskim fondom.

Predsjednik Uprave Društva za upravljanje OMF-om Raiffeisen Damir Grbavac navodi pak da smo i u Hrvatskoj imali prilike čuti obećanja da će država jamčiti isplatu mirovina iz prvog stupa, no "nedostaje odgovor na pitanje kojih i kakvih mirovina te iz kojih izvora, što onima koji predlažu takve odluke i nije najbitnije jer u vrijeme njihovih najtežih posljedica, za desetak, dvadeset ili četrdeset godina neće biti na vlasti".

"Ovakvi potezi imaju smisla samo ako je isključivi prioritet vlade postizanje kratkoročnih učinaka u proračunu. Dugoročne posljedice suprotnog su smjera, znatno su teže i zapravo nenadoknadive: povećanje neodrživosti mirovinskog sustava i povećanje implicitnog duga države prema budućim generacijama, nepovjerenje stanovništva u institucije pravne države jer se zakonom zajamčena vlastita imovina sa strogom namjenom za mirovine nacionalizira, sužavanje kruga investitora te manja mogućnost financiranja javnog duga iz domaćih izvora, što će izazivati i nesklonost drugih institucionalnih investitora. Provedba takve odluke može izazvati nepredvidive posljedice na tržištu kapitala ako bude podrazumijevala rasprodaju imovine mirovinskih fondova — sama najava takve aktivnosti može rezultirati povećanjem spreadova domaćeg duga, ugroziti dioničko tržište i tako dalje", navodi Grbavac.

"Iako se već godinama govori o povećanju stope doprinosa za drugi stup, što je nužno, konkretizaciju prema Vladinu Programu oporavka možemo očekivati do prosinca", pojašnjava Grbavac i podsjeća na prijedlog Raiffeisena da se u razdoblju od pet do sedam godina postupno poveća izdvajanje u obvezne mirovinske fondove na 10 posto bruto plaće.