Njihovi su rezultati, pokazuju nerevidirani podaci koje je središnja banka objavila u utorak, na otprilike istoj razini kao i godinu prije. Zagrebačka banka je lani imala dobit prije oporezivanja od 1,56 milijardi kuna, a godinu prije 1,52 milijarde. PBZ je, pak, lani zaradio 1,04 milijardi kuna, a u 2009. od 1,1 milijardu. I ovi podaci središnje banke, kao i oni objavljeni krajem prošlog tjedna ukazuju na relativno stabilnu 2010. godinu. Prema nerevidiranim podacima objavljenim u petak neto dobit bankovnog sustava je lani porasla za gotovo petinu. Najsvježiji podaci, pak, pokazuju rast dobiti prije oporezivanja za sve banke sa 4,22 milijarde kuna na lanjskih 4,6 milijardi kuna. Iako se mogu očekivati korekcije nakon objave revidiranih rezultata, zasad rezultati mogu veseliti bankare jer pokazuju da lani nije došlo do značajnijeg pada profitabilnosti. Među najvećim domaćim bankama Erste & Steiermärkische je potvrdila trend dviju najvećih time što se njena dobit također nije bitnije promijenila. Lani je ona iznosila 757,9 milijuna kuna, a godinu prije tek nešto viših 758,6 milijuna.

SG-Splitska bitno lošija
Značajnije promjene zabilježene su kod Hypo Alpe-Adria, Raiffeisen i SG-Splitske banke. Dobit RBA, četvrte domaće banke po veličini aktive, lani je pala za pedesetak milijuna na 450 mil. kuna. Hypo je ugodno iznenadio skokom dobiti sa dvjestotinjak na gotovo 280 milijuna kuna. Najneugodnije iznenađenje je, svakako, Société Générale Splitska banka koja je u 2009. ostvarila dobit od 400,3 milijuna kuna, a lani od ‘samo' 256,2 mil. Podaci HNB-a zasad pokazuju nešto povoljnije stanje u domaćem bankovnom sustavu u odnosu na 2009. godinu. Od 33 domaće banke, njih pet je prošlu godinu završilo s operativnim gubitkom. Godinu prije, bilo ih je osam, odnosno čak deset, ako se uključe i štedne banke. No, podatke za prošlu godinu još nisu dostavile Centar, Jadranska i Karlovačka banka tako da bi se broj gubitaša mogao i povećati. Uz podatak o nešto uspješnijem poslovanju i manjem broju banaka koje posluju s gubitkom, razlozi za zadovoljstvo mogu se tražiti i u rastu adekvatnosti kapitala.

Najveća banka izuzetak
Na razini cijelog sustava ta je adekvatnost, koja je jedna od osnovnih mjerila za stabilnost banaka, porasla je sa 16,43 posto krajem 2009. na 18,45 posto krajem prošle godine. Glavni razlozi leže u činjenici da su gotovo sve velike banke lani povećale adekvatnost. Među šest najvećih banaka jedino se izdvaja najveća među njima, Zagrebačka banka, kojoj je stopa adekvatnosti lani smanjena sa 19,09 posto na 17,72 posto. To je, međutim još uvijek visoko iznad zakonskog minimuma od 12 posto. Gledano po veličini aktive, među vodećim domaćim bankama nije došlo do promjene poretka u odnosu na 2009. godinu.