ZAGREB - U prvih pola godine hrvatske banke ostvarile su dobit od 2,3 milijarde kuna, što je 13,7 posto manje nego u istom razdoblju lani, pokazuje izvješće HNB-a. Visoke zarade banaka dugo su izazivale gnjev javnosti, ali širenju krize, očito, ni one nisu mogle dugo odolijevati.

Glavni razlozi pada dobiti banaka su povećani troškovi rezervi za moguće gubitke, a ove godine mnogo više izdvajaju i za isplatu kamata štedišama. Kako je kredite sve teže naplatiti, banke su prisiljene reprogramirati dugove, traže dodatne instrumenete osiguranja ili pak povećavaju rezervacije za potencijalne gubitke. Tako su u prvih šest mjeseci za rezervacije odvojile 1,1 milijardu kuna, što je četiri puta više nego u istom razdoblju lani.

Trgovanje derivatima

Troškovi kamata porasli su 20 posto i dosegli 6,8 milijardi kuna. To se moglo očekivati nakon što su banke podigle kamate na depozite ne bi li privukle štedište. Građanima je za kamate u prvih šest mjeseci isplaćeno oko pola milijarde kuna ili četvrtinu više nego lani.

Kako im pad dobiti ne bi bio i veći zbog rasta troškova, banke su nalazile načine kojima su nastojale povećati prihode. Najuspješnije su, čini se, bile u trgovanju derivatima, financijskim instrumentima kojima je glavni cilj zaštita od rizika (izvedenice iz dionica, obveznica, kredita, valuta i roba).

Trgujući tim papirima, banke su u prvih pola godine zaradile 1,4 milijarde kuna, dok su u istom razdoblju lani na taj način uprihodile samo 65 milijuna kuna. Uz to, ove su godine više “igrale” i na tečaj, pa im je dobit od trgovanja devizama gotovo udvostručena i iznosila je oko 610 milijuna kuna.

Poslovanje s državom

Naravno, banke su značajno profitirale i dizanjem kamatnih stopa. U prvih pola godine prihodi od kamata porasli su 10,7 posto i dosegli 11,5 milijardi kuna. Pritom su od poduzeća dobile oko pola milijarde kuna više nego u prvih pola godine lani, a od građana oko 400 milijuna kuna. Isplativije je bilo poslovati i s državom. Od kamata na kredite državi banke su dobile 590 milijuna kuna, gotovo dvostruko više nego u prvih pola godine lani. Zarada od trgovanja vrijednosnim papirima pak narasla je sa 388 na 532 milijuna kuna.