Snažna ekspanzivna politika koju provode središnje banke diljem svijeta, kao i sve izraženije zaduživanje vlada, mogla bi uskoro potaknuti inflaciju. Slijedom toga brojni analitičari ističu da se u nadolazećim mjesecima može očekivati strelovit porast cijene zlata jer ono zbog svoje prirodne oskudnosti čuva vrijednost imovine. Cijena zlata već se neko vrijeme kreće između 900 i 950 dolara za uncu, no brojni analitičari očekuju kako će krajem godine vrijednost zlata premašiti 1000 dolara. “Ta će granica biti probijena ove godine. Naša prva cijena je 1300 dolara”, ističe Ronald Stoferle, analitičar Erste grupe. On kaže kako “ekspanzivna politika koju provode središnje banke, masovno povećanje državnog duga kao i rastuće kritike na račun američkog dolara kao valute globalnih rezervi nude savršenu osnovu za daljnji rast cijene zlata”. Profesor ekonomske politike na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i član savjeta Hrvatske narodne banke Boris Cota ne dovodi u pitanje porast inflacije.

Realna imovina
“Unatoč stimulativnim mjerama u SAD-u banke još ne oslobađaju sredstva zbog prisutnog rizika. No čim se situacija stabilizira, možemo očekivati rast inflacije”, smatra Cota. Dakle, nakon što brzina novca ponovno poraste, može se očekivati bijeg ulagača u realnu imovinu u uvjetima inflacije. Analitičar Standard Chartereda David Barclay vjeruje da će prosječna cijena unce zlata iznositi 975 dolara u trećem tromjesečju, dok će, kako procjenjuje, u posljednjem tromjesečju biti oko 1050 dolara. “Premda se cijena zlata nedavno spustila s najviše razine, prema kraju godine očekujemo rastući trend”, kaže Barclay. Napominje da se u posljednje vrijeme vidi snažna korelacija između američkog dolara i cijene zlata. Drugim riječima, kada dolar pada, cijena zlata raste. “Kontinuirani pad dolara od lipnja podupire naša očekivanja”, naglašava Barclay. U ponedjeljak je pak unca kliznula 0,4 posto na 928 dolara, što je još jedanput potvrdilo korelaciju. Naime, neposredno prije dolar je blago ojačao.

Rana faza rasta
U ponedjeljak su nadalje europski burzovni indeksi kao i cijena nafte oslabili zbog zabrinutosti vezanih uz nezaposlenost u SAD-u i Europi te očekivanjima tromjesečnih rezultata kompanija. U takvoj atmosferi i s obzirom na to da u petak američka burza nije radila, euro je oslabio u odnosu na dolar, pa se u konačnici i cijena zlata spustila. Međutim, analitičari Erstea ističu kako je zlato u ranoj fazi velikog rasta, a njihova dugoročna ciljana cijena iznosi 2300 dolara. “Više nego prije smatramo da cijena zlata ima dugoročan trend rasta te vjerujem da smo do sada vidjeli tek pola puta – najintenzivnija faza slijedi”, kaže Stoferle. Podsjeća da ciklusi robe i metala traju između 15 i 20 godina, pa s obzirom na to da je najnoviji trend rasta pokrenut 2001., mogli bi biti na polovici ciklusa. Inače, prošla godina bila je osma uzastopna da je cijena zlata rasla. Od početka godine njegova cijena je porasla 7 posto. Prema posljednjoj anketi financijske agencije Bloomberg, 18 od ukupno 31-og ispitanog analitičara, odnosno njih 58 posto, vjeruje da će zlato do kraja tjedna zabilježiti rast vrijednosti. U Ersteu na srednji i duži rok preporučuju kupnju zlata te kažu kako bi u njega trebalo investirati između 5 i 10 posto imovine.