Hrvatska do 2020. očekuje povećanje zaposlenosti od 3,7% u odnosu na 2014. u čemu će glavnu ulogu odigrati 12 od 83 promatranih djelatnosti, rečeno je na okruglom stolu Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala (NVRLJP) u Zagrebu.

Ti su podaci dio rezultata Studije o projekcijama budućih potreba tržišta rada koju su predstavile Marina Tkalec i Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu, a koju je Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta (MZOS) ugovorio s Ekonomskim institutom na inicijativu NVRLJP-a.

Predsjednica NVRLJP-a Ružica Beljo Lučić kazala je da je studija izrađena u sklopu provedbe Hrvatskog klasifikacijskog okvira sredstvima Europskoga socijalnog fonda te da je za razvoj društva ključno definirati potrebe za ljudskim potencijalima.

U prvoj takvoj projekciji napravljenoj za Hrvatsku prema pravilima struke ističe se da među 12 spomenutih djelatnosti najveći doprinos rastu ukupne zaposlenosti mogu dati pravne i računovodstvene djelatnosti, djelatnosti pripreme i usluživanja pića te djelatnosti zdravstvene zaštite.

Gledano po sektorima najveće stope rasta zaposlenosti do 2020. očekuje se u turizmu i ugostiteljstvu - 9,8%, u osobnim i drugim uslugama - 9,5%, zatim umjetnosti - 7,6%, filozofiji, teologiji - 7,5%, te informacijama i komunikacijama - 7,1%.

Po doprinosima rastu ukupnog broja zaposlenih za 0,9% na prvom je mjestu, međutim, sektor ekonomije i trgovine, koji stopom rasta od 4,2% nije među najbrže rastućim sektorima, ali ima najveći broj zaposlenih, istaknule su istraživačice Tkalec i Vizek te kazale da ga u tom pogledu slijede sektori turizma i ugostiteljstva te osobnih i drugih usluga.

One su upozorile da je metodologija vrlo složena i nikada ne može obuhvatiti sve društvene utjecaje na to područje, što je vidljivo i na lošijim prognozama od onoga što se događa u gospodarstvu posljednjih mjeseci jer je istraživanje modelirano prije nego što je bilo poznato da je Hrvatska izašla iz recesije. Dodale su i da je potrebno raditi nova istraživanja koja bi uzimala u obzir ta iskustva.

Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Srećko Tomas izrazio je uvjerenje da će rezultati istraživanja poslužiti kao inspiracija za oblikovanje javnih politika koje će pomoći razvoju hrvatskog gospodarstva i zadržavanja mladih u Hrvatskoj.

Pomoćnik ministra rada i mirovinskoga sustava Mario Bebić kazao je da je nedostatak obrazovanja i vještina najveći nedostatak tržišta rada u Hrvatskoj, zbog čega dolazi do teško shvatljivih pojava.

Boris Jokić pozdravio je istraživanja i kazao da će kurikularna reforma omogućiti rješavanje tih problema, a predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora Gordana Rusak najavila je organiziranje tematske sjednice toga odbora o tim pitanjima.