Iako se još ne zna kako će se nastaviti pregovori Vlade i bankara o pomoći za dužnike s kreditima vezanim uz švicarce bankari su se jučer susreli u organizaciji HUB-a te su Vladi preko odanih novinara poslali kontraponudu na Vladine prijedloge.

Naime, kako piše Jutarnji list, banke bi pristale na obračun tečaja franaka od 5,8 kuna ako bi na razliku između fiksnog i stvarnog tečaja mogle obračunati kamate što Vlada ne predviđa svojim prijedlogom, te ako bi rok za plaćanje bio najviše 5, a ne 10 godina kako predlaže Vlada.

Osim ublaženih uvjeta banke ne bi da se nova pravila primjenjuju na sve nego samo na korisnike stambenih kredita, koji su kreditom kupili svoju prvu nekretninu i i to nekretninu čija vrijednost kvadrata nije veća od 1900 eura.

Također, bankari su spremni smanjiti kamate na kredite u švicarcima, što je prijedlog s kojim je izašao SDP, ali unaprijed isključuju da kamate padnu na razinu kakve su bile kada su građani dizali kredite.

Ukoliko Vlada ne pristane na pregovaranje o uvjetima koje je postavila bankama najizglednije rješenje je porez na banke, no onda Vladi preostaje da smisli model kako će ostvarene prihode preusmjeriti u subvencije za korisnike kredita.

Najveći suficit u robnoj razmijeni imaju Istarska i Sisačko-moslavačka županija
Podaci o hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom prema županijama pokazuju da je u prvih šest mjeseci ove godine 12 hrvatskih županija ostvarilo suficit, dok se najveći udio uvoza i izvoza odnosi na grad Zagreb, koji ujedno ima najveći udio u vanjskotrgovinskom deficitu. Po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni dominira grad Zagreb s izvozom od 1,4 milijardi eura, što je udio od 32,7 posto u ukupnom izvozu, te uvozom od 4,2 milijardi eura, što je udio Zagreba u ukupnom hrvatskom uvozu od 57,5 posto.

Statistika pokazuje da je zagrebački izvoz u prvih šest mjeseci povećan za 0,7 posto, a uvoz je pao za 1,8 posto. Najveći je višak u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila Istarska županija, u iznosu od 225,1 milijun eura. Izvoz te županije u prvih je šest mjeseci povećan za 3,3 posto, na 517,9 milijuna eura, dok je uvoz pao za 24,4 posto, na 292,7 milijuna eura. Slijedi Sisačko-moslavačka županija s viškom u robnoj razmjeni s inozemstvom u iznosu od 88,2 milijuna eura.

Zagrebačka plaća pala 80 kuna
Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu za svibanj ove godine iznosila je 6.295 kuna, što je 1,3 posto ili 80 kuna manje od neto plaće za travanj, pokazuju podaci koje je objavio Odjel za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. Na godišnjoj razini, u odnosu na svibanj prošle godine, zagrebačka prosječna neto plaća za peti ovogodišnji mjesec bila je nominalno veća za 0,7 posto ili za 41 kunu. Za prvih pet mjeseca ove godine pak prosječna je neto plaća u Zagrebu iznosila 6.300 kuna i bila je nominalno veća za 1,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.