Projekti javnih i državnih tvrtki iz Vladinog Kataloga investicijskih projekata vrijednih ukupno 14 milijardi eura realiziraju se po planu, a premijerka Jadranka Kosor i potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević jučer su predstavili one koji startaju u drugom tromjesečju. Riječ je o projektima ukupno vrijednim oko 13 milijardi kuna.

HEP-ov projekt gradnje novog bloka termoelektrane Plomin kapaciteta 500 megavata najvrjedniji je u ovom krugu realizacije Kataloga, ukupno 5,5 milijardi kuna, a za njega će se u ovom kvartalu početi tražiti strateškog partnera. U turističkom sektoru kreće potraga za ulagačima u projekt Brijuni Rivijera, za koji se već ovih dana treba raspisati međunarodni natječaj za gradnju hotela i apartmana visoke kategorije, dvije luke nautičkog turizma, te sportsko-rekreacijske sadržaje. Navodni interes američkog biznismena Donalda Trumpa za ulazak u ovaj projekt u Vladi nisu komentirali.

"Svi projekti iz prvog kvartala realizirani su u rokovima, nijedan ne kasni, a takvu realizaciju očekujemo i u drugom tromjesečju", poručila je premijerka, uvjerena da će tome pridonijeti i osnivanje Hrvatskog odbora za investicije, kao savjetodavnog tijela, u koji su uz ministre imenovani i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca Ivan Ergović i Davor Majetić, šef HGK Nadan Vidošević, te predstavnici banaka Franjo Luković (Zagrebačka), Božo Prka (PBZ) i Anton Kovačev (HBOR). Najavila je i skore izmjene zakona o ulaganjima, te vodama, šumama i građenju s ciljem ubrzanja realizacije ulaganja. Milošević je podsjetio kako je natječaj za koncesiju za Brijune bio otvoren 2007., te da su se ulagači interesirali posljednjih godina, a sada će ih se pozvati da se i jave na odvojene natječaje. U slučaju Pinete riječ je o ulaganju od 800 do 900 milijuna kuna. Za Hidrobazu se traži ulaganje između 700 i 900 milijuna kuna, a u trećem projektu Sv. Katarina i Monumenti ukupno se traži ulaganje između 500 i 700 milijuna kuna.

"Govorimo o koncesijama, a ne o prodaji", dodao je Milošević, a na upite o trajanju koncesija i točnosti njihovih spominjanih rokova od 66 godina kazao je kako samo trajanje nije precizirano, ali da je to najvjerojatnije. Hrvatske željeznice u ovom kvartalu kreću s ulaganjima od 700 milijuna kuna, od nabave 20 dizelsko-električnih lokomotiva do natječaja za ulagača u rekonstrukciju i razvoj infrastrukture na koridoru VB, pruzi Lokva-Drivenik, zagrebačkom Glavnom kolodvoru, X. koridoru Vinkovci-Tovarnik i željezničkom mostu Sava-Jakuševac. HŽ Cargo će financirati gradnju naftnog terminala u luci Slavonski Brod vrijedan 150 milijuna kuna. Janaf kreće s aktivnostima na projektu jugoistočnog europskog produktovoda, čiji bi ukupan cjevovod trebao biti dug oko 950 kilometara, od čega je u Hrvatskoj glavnina (677 km). Hrvatske vode počinju najavljivanu gradnju obrambenog nasipa na Neretvi, te projekt pročišćavanja otpadnih voda u Slavonskom Brodu i gradnju vodovodne i kanalizacijske mreže. Plinacro počinje gradnju plinovoda Benkovac-Split, te pušta u svibnju u rad regionalni plinovod Benkovac-Zadar, te završava magistralni plinovod Gospić-Benkovac.

Sve to analitičari ne ocjenjuju i dostatnim. Slobodan Mikac, bivši šef APIU-a, mudrijim i isplativijim ocjenjuje ulaganje u industriju i proizvodnju, jer se takve investicije puno brže vraćaju nego infrastrukturne. "Bez proizvodnje se nemamo šanse izvući. I Njemačku je proizvodnja izvukla iz krize", poručuje. Damiru Kajinu (IDS) sporan je detalj da se u poticanju ulaganja preferira velike tvrtke, a one male ne mogu računati na pomoć države. "Od predstavljenih projekata neće biti ništa. U idealnom slučaju treba najmanje godinu dana se skupi dokumentacija" zaključuje Kajin.