Premda je pitanje ostvarenja održivog rasta, osobito na ovim razinama koje posljednjih godina bilježi jugoistočna Europa bilo jedna od glavnih tema tradicionalne cavtatske konferencije Euromoney, val visokih stopa rasta u većini zemalja regije zasad još blagotvorno djeluje na optimizam investitora, financijaša, biznismena i, osobito, političara. Tako su i prognoze kretanja gospodarskih prilika u regiji bile zapravo vrlo svijetle, osobito iz vizure političara koji su ih iznijeli na ministarskom panelu, uobičajenom uvodu u cavtatske sesije. Damir Polančec, potpredsjednik hrvatske Vlade za gospodarstvo, Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije, te Predrag Trpeski, makedonski ministar financija publici su iznijeli mnoštvo brojki. Pritom je Dinkić investitorima u regiju bacio najveći mamac. Pohvalivši hrvatski model privatizacije Hrvatskih telekomunikacija, Dinkić je najavio da će Srbija u slučaju privatizacije svoga telekoma kopirati hrvatsku koncepciju. Drugi hrvatski projekt koji Srbija smatra vrlo uspješnim i želi ge provesti projekt je pravosudne giljotine. Inače, na marginama konferencije Dinkić je komentirao najnovija "iskrenja" na relaciji hrvatsko-srpskog biznisa zbog slučaja otkazivanja Varteksova posla za Univerzijadu, smatrajući to prije svega internim srpskim problemom zbog posla koji je proveden bez javnog natječaja. "To nema veze s Varteksom. Isto bi se dogodilo i da je riječ o kompaniji iz bilo koje druge zemlje", rekao je Dinkić i otklonio sve špekulacije kako je riječ o revanšizmu zbog izjave Ljube Jurčića, ministarskog kandidata SDP-a, o nepoželjnosti srpskog kapitala u Hrvatskoj. Jurčićevu izjavu, pak, pripisao je predizbornim vremenima u kojima neke izjave ne vrijedi uzimati ozbiljno.
Također, najavio je da će odmah nakon izbora dovesti u Zagreb veliku delegaciju srpskih privrednika kako bi se razmotrile kapitalne investicije u Hrvatskoj jer su neke srpske kompanije tek sada sazrele za prekogranični iskorak. Dinkić je, pritom, nahvalio potpredsjednika Polančeca za projekte koje je vodio. Polančec je, pak, iznio više manje poznate pokazatelje o stanju nacionalne ekonomije i projekcijama rasta te projektima u tijeku naglasivši kako je Hrvatska danas zemlja sa stabilnom ekonomijom. Ulazak u EU, priključenje NATO-u i suradnja u okviru Cefte temeljni su vanjskopolitički okvir djelovanja hrvatske Vlade, a oni su i najvažniji preduvjet daljnjeg jačanja makroekonomske stabilnosti i jačanja konkurentnosti. Polančec je, između ostalog, naglasio kako od 1. siječnja 2008. godine kreće projekt profesionalizacije javne administracije. Pomoćnici ministara, državni, tajnici ministarstava i šefovi osoblja u državnim službama postat će javni (civilni) službenici.Drugim riječima, otporni na "političke" smjene nakon izbora. Kad je o tome riječ, na pitanje moderatora misli li da će doći do zastoja u pregovorima o pristupanju zbog nastupajućih izbora i eventualne promjene vlasti, Polančec je odgovorio kako ne misli jer "do promjene vlasti neće doći".