Njemačkom gospodarstvu kao i društvu uopće već je sada potrebna pomoć stručne radne snage iz inozemstva. Već sada mnoga poduzeća osjećaju manjak radne snage a sudeći prema činjenici da njemačko društvo postaje sve starije, ova tendencija bi se u budućnosti trebala još više povećati. Kako bi razvoj takve situacije na vrijeme promijenio svoj tijek kretanja, u travnju ove godine osnovana je komisija „Stručna radna snaga i imigracija". Komisija se sastoji od niza stručnjaka i političara iz gotovo svih njemačkih stranaka, kao i izvanstranačkih stručnjaka, a na njezinom čelu se nalaze Peter Struck (SPD) i Armin Laschet (CDU).

Sada su stručnjaci ove Komisije javnosti predstavili svoj završni izvještaj. Njegova se srž može svesti na nekoliko riječi: „Njemačkoj je potrebna dobro promišljena i kontrolirana politika useljavanja stručne rade snage."

"Moramo privući najpametnije glave svijeta"

Ukoliko se ništa ne promijeni, prema navodima Petera Strucka i Armina Lascheta, broj zaposlenih u Njemačkoj bi se do 2025. godine trebao smanjiti za 6,7 milijuna osoba. Rješenje ovog problema spomenuta Komisija vidi u boljoj ponudi obrazovanja i u mogućnostima izobrazbe za nezaposlene, u povećanju zapošljavanja žena i starije radne snage ali i u većem priljevu visokokvalificiranih radnika iz inozemstva. Naime, obzirom na demografske promjene (odnosno, nizak natalitet), Njemačka manjak na tržištu rada uskoro više neće moći pokrivati isključivo vlastitom radnom snagom. „Stoga ćemo s našim prijedlozima poboljšanja trenutne situacije kao i uvjeta vezanih za uvoz radnika iz inozemstva izaći i pred političke stranke kako bismo zajednički poradili na promjenama. Isto tako mislim da bi se trebala angažirati kako savezna vlada tako i nadležna savezna ministrica rada", rekao je Peter Struck.

Njegov kolega, nekadašnji ministar integracije njemačke pokrajine Sjevernog Porajnja i Vestfalije, Armin Laschet, naglasio je kako se Njemačka mora više potruditi kako bi privukla „najpametnije glave svijeta". „Moramo se konačno oprostiti od ideje da nam strani radnici nisu potrebni. Isto tako moramo jasno definirati kakvi su nam ljudi potrebni i pod kakvim i kojim kriterijima smo spremni primiti ih u Njemačku", rekao je Laschet.

Neonacistička ubojstva naškodila su cijeloj zemlji

Po mišljenju komisije „Potreba za stručnom radnom snagom i imigracija", potrebne su i izmjene u zakonu. Kako je naglasio Laschet, „naš zakon mora jasno signalizirati da su useljenici dobrodošli i željeni". U tom smislu, on predlaže ukidanje birokratskih „blokada" gdje god je to moguće. „Primjerice, do sada su strani radnici u pravilu uvijek bili podvrgnuti raznim ispitivanjima i testovima koji su trajali i do nekoliko tjedana. To se mora promijeniti", rekao je Armin Laschet. On je dodao da se moraju promijeniti i kriteriji stjecanja radnog mjesta kako bi u Njemačku sveukupno godišnje moglo doći do 30.000 stranih radnika. Ti kriteriji bi prema njegovom mišljenju morale biti kvalifikacije u zanimanjima u kojima u Njemačkoj postoji manjak kao i poznavanje njemačkog jezika. „Time bismo ujedno i spriječili useljenike koji ovamo dolaze samo zbog našeg socijalnog sustava", rekao je Laschet.

S druge strane, on je naglasio kako su nedavno otkrivena ubojstva migranata od strane neonacista nanijela veliku štetu nastojanjima da se Njemačku stranim radnicima predstavi kao zemlju otvorenu za strance. „To je bio udar zapravo za cijelu Njemačku i u našem je interesu da se ovi slučajevi što prije razjasne", rekao je Laschet.

Uskoro BlueCard

U radu Komisije sudjelovala je i njemačka savezna ministrica rada Ursula von der Leyen. Ona je u Berlinu također naglasila kako Njemačka mora konačno prihvatiti činjenicu da joj je potrebna radna snaga iz inozemstva. Ona je najavila skorašnju sjednicu vlade na kojoj će glavna tema biti tzv. BlueCard za strane radnike. Von der Leyen je istaknula i potrebnu promjenu u zakonu prema kojem su do sada stalnu boravišnu dozvolu dobivali samo oni stranci s godišnjima primanjima od najmanje 66.000 eura. Ova bi granica uskoro trebala biti smanjena na 44.000 eura, odnosno, na 48.000 eura.

Studenti bi trebali ostati

Jedan od isto tako gorućih problema kojem bi se uskoro trebalo stati na kraj je i gubitak, odnosno, odlazak iz Njemačke onih koji su ovdje završili više škole i fakultete. Prema mišljenju stručnjaka, mnogi iz zemlje odlaze jer se ovdje ne osjećaju dobrodošlima. „No, upravo su ti mladi ljudi zapravo idealni imigranti; dobro govore jezik, tijekom studija su dobro upoznali zemlju i ljude i naše običaje i poznaju situaciju na tržištu rada. Stoga je šteta da samo jedna četvrtina mladih po završetku studija ostaje u Njemačkoj", naglasila je Gunila Fincke iz Zaklade za integraciju i migraciju.

Kada se naime govori o studentima iz zemalja koje nisu članice Europske unije, treba se svakako spomenuti da se njihov broj u posljednjih deset godina gotovo udvostručio - on trenutno iznosi oko 200.000. Od njih godišnje fakultete završava od 15.000 do 20.000 a najčešće dolaze iz Kine, Rusije, Ukrajine, Turske i Indije.