Rast kredita stanovništvu prošle je godine znatno usporio te su na godišnjoj razini krediti porasli za 2,1 posto, na 136,2 milijarde kuna, dok su depoziti kućanstava istodobno porasli za 5,7 posto, na 224,5 milijardi kuna, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Po podacima središnje banke, ukupni krediti, bez središnje države, krajem prosinca 2020. godine iznosili su 232,6 milijarda kuna, što je na godišnjoj razini povećanje za 9,2 milijarde kuna, ili za 4,1 posto na osnovu transakcija (promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti).

Promatra li se po sektorima, najveći je godišnji rast u iznosu od 4,9 milijarda kuna ostvaren kod kredita poduzećima, a odražava ga i ubrzanje godišnjeg rasta s 1,8 posto u 2019. na šest posto u 2020. godini, zamjećuju analitičari HNB-a u komentaru monetarnih kretanja za prosinac prošle godine.

Na mjesečnoj razini ukupni su krediti povećani za četiri milijarde kuna, ili za 1,7 posto (na osnovi transakcija).

"Više od polovine mjesečnog prirasta kredita odnosi se na kredite poduzećima, odnosno na jednu veću transakciju zabilježenu u prosincu", napominju analitičari središnje banke.

Po podacima koje iznose, krajem prošle godine krediti poduzećima iznosili su ukupno 86,3 milijarde kuna, što je na mjesečnoj razini porast za 2,4 milijarde kuna, a na godišnjoj za 4,9 milijardi kuna.

Rast kredita stanovništvu znatno usporen

Krediti stanovništvu krajem 2020. godine iznosili su 136,2 milijarde kuna, čime su nastavili rast, i to za 200 milijuna kuna u odnosu na studeni prošle godine.

Analitičari središnje banke pritom tumače da su stambeni krediti porasli za milijardu kuna odražavajući učinak Vladina programa subvencioniranja stambenih kredita, dok su se gotovinski nenamjenski krediti nastavili smanjivati (za 300 milijuna kuna na mjesčenoj razini).

Na godišnjoj razini, zamjećuju iz HNB-a, godišnji rast kredita stanovništvu znatno je usporen tijekom 2020. godine - nakon porasta od 7,4 posto u 2019. u prošloj su godini porasli tek za 2,1 posto, odnosno za 2,7 milijarda kuna.

No, statistika središnje banke za prošlu godinu pokazuje rast stambenih, a pad gotovinskih nenamjenskih kredita stanovništvu.

"Osobito su snažno porasli stambeni krediti (za 4,3 milijarde kuna), koji su tijekom 2020. čak i nešto ubrzali rast pod utjecajem subvencioniranja. S druge strane, gotovinski su se nenamjenski krediti pod utjecajem neizvjesnosti zbog krize izazvane pandemijom smanjili za 700 milijuna kuna, odnosno za 1,4 posto, nakon što su u 2019. porasli za 11,5 posto", navodi se u komentaru središnje banke.

Po podacima koji se iznose, stambeni su krediti krajem prošle godine dosegnuli iznos od 62,2 milijarde kuna (na osnovu transakcija rast na godišnjoj razini za 7,5 posto), a gotovinski nenamjenski od 52,3 milijarde kuna.

Ukupni depoziti porasli za 9,1 posto

Ukupni su depoziti u prosincu 2020. dosegnuli 329,4 milijarde kuna i bili su za 27,4 milijarde kuna ili 9,1 posto, na osnovi transakcija, veći u odnosu na prosinac 2019. godine.

Pritom su depoziti poduzeća bili na razini od 83,5 milijarda kuna i porasli su za 11,9 milijarda kuna, odnosno za 16,6 posto na godišnjoj raini.

Depoziti kućanstava krajem prošle godine iznosili su 224,5 milijardi kuna, što je na mjesečnoj razini porast za 3,1 milijardu kuna ili za 1,4 posto (na osnovu transakcija), dok su na godišnjoj razini porasli za 12,1 milijardu kuna ili 5,7 posto.

Analitičari središnje banke pritom zamjećuju da se novac na tekućim računima građana popeo na 65 milijarda kuna, uz rast od 21,2 posto na godišnjoj razini.

Istovremeno je za 1,6 milijardi kuna odnosno za 6,9 posto pao iznos kunskih štednih i oročenih depozita, na 21,8 milijarda kuna krajem prošle godine.

Za razliku od njih, devizni depoziti kućanstava porasli su na 137,7 milijarda kuna, s tim da je godišnji rast iznosio 2,3 milijarde kuna ili 1,7 posto na osnovi transakcija.