Manjak u proračunu konsolidirane opće države u 2015. godini iznosio je 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je konsolidirani dug opće države dosegnuo 289,7 milijardi kuna, odnosno 86,7 posto BDP-a, pokazuju podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj predstavljenog u četvrtak u Državnom zavodu za statistiku (DZS).

Usporedbe radi, manjak opće države za 2014. godinu iznosio je 18,1 milijardu kuna ili 5,5 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju 2014. bio 284,2 milijardi kuna, odnosno 86,5 posto BDP-a, pokazuju revidirani podaci DZS-a.

Dug opće države u 2015. porastao je za 1,9 posto u odnosu na stanje na kraju 2014., što je 2,5 puta manji rast u odnosu na rast u 2014., a ujedno je najmanja stopa rasta duga od početka bilježenja duga prema metodologiji ESA 2010. u Proceduri prekomjernog manjka (EDP), kažu u DZS-u.

Velik utjecaj na iznos deficita u 2015. imao je znatan pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na planirani, s 12,5 na 8,85 milijardi kuna, navodi se u izvješću DZS-a.

Dodaje se i da su porast prihoda od poreza i pad bruto investicija u fiksni kapital čimbenici koji su najviše utjecali na smanjenje manjka proračunskog salda.

U 2015. prvi put se bilježi primarni suficit opće države od 1,22 milijardi kuna ili 0,36 posto BDP-a, ističe se.

Na ovom se izvješću temelji fiskalni nadzor Europske komisije nad zemljama članicama Europske unije, a kojim se utvrđuje zadovoljavaju li one kriterije iz Maastrichta - udio proračunskog deficita opće države u BDP-u manji od 3 posto te konsolidirani dug opće države na razini do 60 posto BDP-a.

Vlada premijera Tihomira Oreškovića proračunom za ovu godinu projicira deficit opće države u visini od 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a. U ovoj godini najavila je i stabilizaciju javnog duga, pa tako očekuje, prema proračunu, da će na kraju godine on iznositi 86,8 posto BDP-a, dok bi do 2018. godine trebao pasti do 84,7 posto BDP-a.