DAVOS - Ovo je doduše prvi put da je glavna tema upravo rizik pada gospodarstava a ne neka od loših gospodarskih i političkih situacija u, primjerice, zemljama trećeg svijeta, terorizma ili političkih regulacija.

Recesija diljem svijeta glavna je briga čelnika najvećoih kompanija koji se danas okupljaju u švicarskom mondenom skijalištu u Davosu. Prijetnja pada gospodarstava brine tako čelnike i business lidere poput one kompanije PricewaterhouseCoopers LLP, zatim čelnika News Corp-a Ruperta Murdocha te glavnog čovjeka Merrill Lynch & Co. Johna Thaina, koji su se svi okupili na godišnjem sastanku World Economic Foruma.

Samuel DiPiazza, izvršni direktor PricewaterhouseCoopersa rekao je tom prigodom kako je upravo recesija „ono što je njemu na pameti“.

„Prvi se put bojimo za vlastiti opstanak na tržištu, a ne samo nekog drugog, s čijim poslovanjem možda nismo imali niti veze“ izjavio je DiPiazza.

Axel Heitmann, izvršni direktor Lanxess AG, njemačkog proizvođača kemikalija izjavio je kako je definitivno sigurno da vlada panika na tržištu i to zbog nevjerojatno velikog, ali i naglog Fed-ovog sniženja kamatne stope. Međutim, polovica čelnika kompanija okupljenih na summitu izjavili su kako su vrlo uvjereni da će prihodi njihovih kompanija i ove godine rasti iako su prošle godine neke od njih bilježile pad i do 52 posto. Usporedbe radi, riječ je o 36 posto američkih čelnika kompanija, uvjerenih da će njihove tvrtke i ove godine poslovati s dobiti te 44 posto europskih direktora. Japanci su bili pak najoprezniji te se samo 31 posto usudilo izjaviti da će poslovati s dobiti.

Ono što se zapravo promijenilo od prošle godine je pad spreada američkog nekretninskog tržišta što je pak potaklo kolaps subprime sektora i svih investicija vezanih uz drugorazredne hipotekarne kredite. To je zajmodavce prisililo na povlačenje koje je priprijetilo općoj potrošnji i poslovnim ulaganjima te potaklo rast kredita diljem svijeta.

Ekonomisti u Goldman Sachs Group Inc. i Merrill Lynchu već su predvidjeli najcrnji scenarij: pad najvećeg gospodarstva u recesiju već ove godine. Fed je pak srezao rate s 4,25 na neočekivano niskih 3,5 posto upravo kako bi spriječio inflaciju, a mnogi to tumače kao posljednje trzaje obrane od recesije jer je ovo najveće rezanje stope još od 1990.

Neki su se pak gospodarstvenici snažno obrušili na Fed jer smatraju da je ovakvo rezanje kamatne stope bilo apsolutno nepotrebno, jer će potaknuti stvaranje novog gospodarskog 'mjehura od sapunice'.

John Studzinski, vođa Blackstoneovog savjetničkog tima izjavio je da tržišta sada ne trebaju rezanja kamatne stope već jako vodstvo. S druge strane, liberalni ekonomisti smatraju da vodstvo treba prepustiti tržištu samom, što je stara Smithovska teorija kako tržištem djeluje tzv. Nevidljiva ruka, odnosno stalni ciklički preobrati omjera ponude i potražnje koji se sami brinu da gospodarstva rastu i padaju – što je slijed gospodarskih ciklusa oduvijek.

Drugi pak smatraju kako vlade moraju poduzimati nužne poteze kako bi smanjili šanse za recesiju, ne navađajući međutim na koje načine. Upravo tu leži strah ulagača da bi načini na koje bi vlade pokušale smanjiti opasnost od recesije i inflacije mogle značiti ponovno uvođenje restrikcija koje nikako ne pogoduju slobodnom tržištu.