Vrijednost poslova mogla bi do kraja godine dosegnuti pet milijardi kuna. Dalekovod, tvrtka s vizijom lidera u regiji, ali i sa snažnom izvoznom orijentacijom i prema miljama udaljenim tržištima od Skandinavije do Južne Afrike "igra" na obje karte: i za domaće tržište i za sve veći broj stranih na kojima projektiraju, isporučuju opremu i grade visokonaponske dalekovode. Dojam je da njegova uprava poslovne planove bez problema pretače u nove ugovore, a recentni poslovni događaji to potvrđuju. Rastuća Dalekovodova poslovna mreža, zasnovana na novim poslovima na kojima je trenutno angažiran na domaćem tržištu te na aktualnim projektima koje izvodi u Norveškoj, Kazahstanu, Albaniji, Crnoj Gori i Makedoniji, trenutno ukupno vrijedi gotovo tri milijarde kuna. No kako pregovore vode na još nekoliko tržišta - primjerice, ukrajinskom, švedskom i namibijskom (očekuju i nove poslove u Kazahstanu), ali i na hrvatskom gdje je u završnicu ušlo dobivanje posla "teškog" između 600 i 700 milijuna kuna, procjenjuje se da bi do kraja 2007. sklopljeni poslovi Dalekovoda mogli dosegnuti do pet milijardi kuna.
Domaći otpori
Predsjednik uprave Dalekovoda Luka Miličić, dobitnih brojnih menadžerskih nagrada i priznanjima koje je priskrbio kompaniji, nipošto ne voli isticanje u javnosti. Vrlo je svjestan da tvrtku vodi u tržišnu ekspanziju, ali preferira samozatajnost. Od posla, kako kaže, ne stigne ni na pošten godišnji odmor, a nerado pristaje na intervjue. U rijetkoj prilici kad se sretne s novinarima, premda ponosno, otpuhujući dimove iz havanske cigare, navodi gdje su sve u svijetu angažirani, ipak ne propušta odmah i relativizirati priču o uspjehu. Miličić je tad skeptičan i pita se je li dobro da se o uspjesima piše. Poznato je da takve nedoumice nisu lišeni ni mnogi drugi uspješni poslovni ljudi a izvorište je, čini se, negativna percepcija uspjeha koja potencijalno dovodi do praktičnih problema. Uspjeh hrvatskoj kompaniji može izgleda postati i neprijatelj i prepreka u dobivanju novih poslova. Aludirajući na činjenicu da je Dalekovod ipak znatno efikasniji u dobivanju posla na stranim tržištima te uz dojam da bi kod kuće trebao biti znatniji prostor za Dalekovodove kapacitete i efikasnost, Miličić potvrđuje da vodi poslovodnu politiku kojoj je cilj da kompanija ni na koji način ne stagnira na domaćem tržištu. Može se spekulirati da je taj poslovni izazov - biti jednako uspješan u Hrvatskoj kao i na stranim tržištima, razlog zbog kojeg je Miličić i iznio "bombu" u javnost, plasirajući predstavnicima medija zagonetku o novom velikom poslu koji će za otprilike dva tjedna Dalekovod potpisati za hrvatskog naručitelja. To može biti HEP, ali i ne mora, prepričava se od tada u kuloarima o novom poslovnom partneru Dalekovoda, a pouzdano se može tvrditi jedino o Dalekovodovoj orijentaciji da na domaćem tržištu nastup gradi i novim djelatnostima. Primjer za to je građevinarstvo u kojem je potpisao dva ugovora za gradnju rukometnih dvorana u Zadru i Splitu. U Zadru je tako kao podizvođač zadužen za čeličnu konstrukciju kupole dvorane koja se izvodi po uzoru na pašku čipku, a u Splitu nastupa u konzorciju s IGH-a i Konstruktorom. Zbog osvajanja novih poslovnih pozicija u Hrvatskoj širenjem djelatnosti Miličić se vjerojatno i odlučio na komunikacijski iskorak. Još jedno Dalekovodovo, inače četvrto po redu ovogodišnje sklapanje velikog izvoznog posla, nije prošlo u tišini koja je dosad bila karakeristična.
Novi život za TLM
Poznat po decentnosti prema medijima Miličić je ovaj put svojeg norveškog poslovnog partnera, predsjednika uprave Statnetta, Andreasa Carlsena ugostio u Zagrebu, u sjedištu kompanije gdje je uz šampanjac održao dojmljivu press konferenciju, a inače je to bio prvi takav susret s medijima. Ćaskajući poslije s novinarima osvrnuo se i na Dalekovodovov posao u šibenskom TLM-u. "Bit će to još jedna uspješna priča", kazao je Miličić uz procjenu da je izgledno potpisivanje ugovora između konzorcija i HFP-a sredinom rujna. Investitorima najinteresantnije pitanje tiče se Dalekovodovog zaokreta prema tržištu kapitala. Osim izdavanja dužničkih papira, zasad nema potvrde mogućnosti uvrštenja u prvu burzovnu kotaciju, što se najavljivalo već za ovu godinu.