Svjetska bonitetna kuća Dun&Bradstreet (D&B) snizila je rejting Hrvatskoj s prijašnjih DB3c na DB3d, izvijestili su danas iz D&B-a. To je u skladu s najavom iz prošlomjesečnog izdanja International Risk & Payment Reviewa.

S obzirom na sve lošije gospodarske prognoze i zabrinutosti zbog veličine hrvatskih potreba za vanjskim financiranjem, snizili smo kreditni rejting Hrvatskoj na DB3d, na donju granicu našeg raspona 'umjerenog rizika', ističe se u priopćenju te bonitetne kuće. Kako je priopćeno, o razlozima promjene rejtinga sutra će na BonLine-ovom seminaru "Važnost boniteta u razdoblju recesije" više govoriti analitičar Dun&Bradstreeta zadužen za Hrvatsku Darren Middleditch.

U objašnjenjima D&B o smanjenju rejtinga Hrvatskoj uz ostalo se navodi kako je u četvrtom kvartalu prošle godine zabilježen pad realnog hrvatskog bruto domaćeg proizvoda na tromjesečnoj razini, po podacima koje prenose za 10 posto, te da u cijeloj 2008. gospodarstvo Hrvatske ostvarilo realni rast od 2,4 posto, u usporedbi s rastom od 5,5 posto u 2007.

U razdoblju 2009.-2010. obuhvaćenog našom prognozom očekujemo nastavak pada osobne potrošnje pod pritiskom pada realnih raspoloživih prihoda domaćinstava uslijed rasta nezaposlenosti i usporavanja rasta plaća, ističu uz ostalo iz D&B. U priopćenju također navode kako će nastavak slabije dostupnosti kredita ograničiti zaduživanje domaćinstava pod pritiskom globalne krize likvidnosti kao i rasta broja nenaplativih zajmova kao rezultata nastavljenog gospodarskog usporavanja. Istodobno, inozemna potražnja ostat će slaba, budući sve glavne hrvatske trgovinske partnere pogađaju razni stupnjevi recesije.

Smanjena domaća i inozemna potražnja, u kombinaciji s poteškoćama u financiranju od strane banaka, rezultirat će oštrim padom ulaganja u 2009., procjenjuju u D&B-u i napominju kako je u 2010. moguć skroman oporavak. U D&B procjenjuju da bi u ovoj godini hrvatski BDP mogao pasti za 3,7 posto, a u 2010. očekuju skroman rast od 0,8 posto.

U okolnostima svjetske kreditne krize, Hrvatskoj će poskupjeti financiranje njezinog vanjskog duga, osobito stoga što će udjel izravnih stranih ulaganja oslabjeti u kontekstu okolnosti globalne recesije. Stoga nije posve isključena potreba da se zatraži pomoć MMF-a, zaključuje se u priopćenju D&B-a.