Nakon što je predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković izjavio je da slabljenje kune do 10 posto ne bi bilo zabrinjavajuće, oštro je reagirao guverner HNB-a Željko Rohatinski koji je tu izjavu ocijenio neprofesionalnom. Luković, međutim, nije prvi koji se javno založio za slabljenje kune. Za to se već neko vrijeme zalažu i izvoznici, ali i predsjednik HGK Nadan Vidošević.

Međutim, stav guvernera Rohatinskog, koji je prošle godine proglašen najboljim europskim i svjetskim bankarom, uvijek je isti, a to je da u ovakvoj situaciji Hrvatskoj treba čvrsta kuna. Guvernerova računica, odnosno opredjeljenje za očuvanje stabilnost financijskog sustava jednostavna je. Ako se naruši tečaj, odnosno smanji kuna, automatski će doći do narušavanja stabilnosti cijena, a onda do slabljenja standarda građana. Kada se sve to stavi u kontekst činjenice da veliki broj hrvatskih građana ima kredite u eurima, jasno je do čega bi dovelo slabljenje kune.

Stav guvernera Rohatinskog, odnosno inzistiranje na čvrstoj kuni podržala je i ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek. I ona kaže da bi svako slabljenje tečaja djelovalo ne samo na stabilnost cijena, nego i na poteškoće u otplati dugova svih sektora, uključujući i kućanstva. Nadalje, istaknula je da suočavanje s recesijom ne smije počivati na napuštanju financijske stabilnosti koje može samo po sebi stvoriti dodatne nepovoljne učinke.

Naime, guverner Rohatinski, kao i dio ekonomskih stručnjaka, smatraju da je stabilnost tečaja obranjiva neovisno o svim domaćim i inozemnim aktivnostima. No isto tako, uvjeren je u to da će središnja banka u trenutku kada to bude potrebno, pooštriti mjere da bi očuvala stabilan tečaj. Unatoč činjenici da je i ove godine pritisak na tečaj jak, čini se da alternative nema. Jer, slabljenje kune u ovakvim gospodarskim i financijskim vremenima na svojim bi leđima najviše osjetili građani.