Hrvatski AFCOS sustav zaštite od prijevara i korupcije u korištenju pretpristupnih fondova na štetu financijskih interesa EU modeliran je na preporuku OLAF-a, Europskog ureda za borbu protiv prijevara. Tijelo je poznato po tome što je proračunu EU vraćeno više od milijardu eura u posljednjih deset godina.

Kontrolni mehanizmi razlikuju se od zemlje do zemlje, no svugdje je poenta ista: učinkovit nadzor jer zaštita financijskih interesa EU nema alternativu. I u Hrvatskoj prema neslužbenim najavama treba očekivati da će posebnim mjerama jačati nadzor nad trošenjem novca EU. Riječ je o novoj fazi u kojoj, nakon što je lani izgrađen operativni sustav pod kontrolu, zapravo dolaze AFCOS tijela iz redova onih koji upravljaju i koriste novac EU. Naime, sustav se sastoji od takvih tijela i ona čine tzv. sustav za informiranje o nepravilnostima. U AFCOS-u je i njegova mreža sastavljena od represivnih tijela zaduženih za suzbijanje nezakonitosti. Zbog svoje nezavisne pozicije iz te mreže izlaze DORH i državna revizija. Inače, objema sastavnicama koordinira posebno tijelo Ministarstva financija u stalnoj vezi s OLAF-om. Iako se u praksi pokazalo da početna sumnja najčešće u RH dolazi od onih koji upravljaju projektima - većina od ukupno 50 prijava došla je na taj način - prijave se uglavnom tiču nekažnjivih stvari. Jedan slučaj završio je optužbom, a nitko nije sankcioniran zbog pogreške menadžmenta ni zato što je propustio obaviti kontrolu. O teškim slučajeva bespredmetno je govoriti. Stvorena slika je, čini se, neživotna: kad su u pitanju sredstva EU u Hrvatskoj nema kriminala. Sudeći po aferama koje ne prestaju, to nije slučaj prilikom raspolaganja novcem hrvatskih poreznih obveznika. Inače, 80% prijava odnosi se na novca iz CARDS i PHARE programa koji su prošlost i koje je zamijenila IPA. Početna informacija o sumnjama u rukama je državnih tijela koja ugovoraju novac za IPA-u pa je pitanje dana kad u ad hoc izabranim slučajevima u nadzor kreće financijska policija.