Zbog skupljih inozemnih izvora financiranja, banke bi mogle povisiti domaće kamatne stope, i to 5,8 postotnih bodova na kredite stanovništvu i 5,9 posto na kredite poduzećima. Stoji to, među ostalim, u crnom scenariju Hrvatske narodne banke, u njihovu tromjesečnu izvještaju. Riječ je o simulaciji procjene utjecaja krize na međunarodnom financijskom tržištu na hrvatsko gospodarstvo. Analitičari HNB-a u svojem su crnom scenariju procijenili kako bi zbog viših kamata moglo doći do pada kredita stanovništvu za 28 postotnih bodova te poduzećima za također velikih 10 postotnih bodova.

Usto, prognozirali su i nižu inflaciju za 1,5 postotni bod (1,6 posto) zbog smanjenja potražnje te smanjene osobne potrošnje za 6,5 postotnih bodova (1,1 posto). U Hrvatskoj udruzi banaka tvrde da nemaju mandat komentirati analize HNB-a, no upozorili su na istraživanje objavljeno na njihovim internetskim stranicama u kojem su zapravo analizirali moguće razloge za rast kamata.

Analitičari HUB-a upozorili su kako trošak izvora sredstava, granični trošak regulacije te premija na rizik i očekivana dobit vrlo kruto utječu na formiranje kamatnih stopa u Hrvatskoj. Zdeslav Šantić, direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga, tvrdi kako se vide znakovi smirivanja na međunarodnom tržištu, ali je upozorio kako se može očekivati veća potražnja tvrtki za domaćim kreditima. Problemi bi mogli rasti ako dođe do pada prodaje tvrtki.