Cijene nafte danas su na međunarodnim tržištima pale ispod razine od 66 dolara, produživši prošlotjedni 8,4-postotni pad jer su ulagači usredotočeni na visoke zalihe i slabu potražnju, što umanjuje važnost političkih tenzija između Irana i Zapada.

Jačanje dolara također je izvršilo pritisak na naftno tržište, koje je na početku trgovanja ipak bilježilo blagi rast zbog iranskog testiranja raketa dugog dometa, prenosi Reuters. Barel sirove nafte za isporuke u studenom je u New Yorku pojeftinio 43 centa na 65,69 dolara, nakon što je porastao 64 centi, a na Londonskoj je burzi sirovina cijena nafte pala 13 centi na 66,02 dolara. Na pad cijena odrazilo se i slabljenje dionica na azijskim i europskih burzama.

"Tržište je u padu zbog negativnog utjecaja valutnih kretanja, te zbog slabih makroekonomskih podataka iz SAD-a, kao što su podaci o narudžbama trajnih dobara i prodaji postojećih kuća", kazao je Christopher Bellew, broker Bache Commoditiesa iz Londona. "Tenzije oko iranskog nuklearnog programa nemaju previše utjecaja na kretanje cijena, jer da imaju barel bi se vratio iznad razine od 70 dolara", dodao je Bellew.

Iranci su danas izveli pokusno ispaljivanje raketa dugoga dometa "šahab" 3 za koje analitičari tvrde da mogu dosegnuti Izrael i američke vojne baze u Zaljevu, izvijestila je državna televizija. Pokusna ispaljenja poklopila su se s pojačanim napetostima Zapada i Irana zbog iranskoga nuklearnog programa, pošto je službeni Teheran prošli tjedan izvijestio da gradi drugu nuklearnu tvornicu za obogaćenje urana.