Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima iznad razine od 52 dolara za barel, poduprte slabljenjem dolara i objavom detalja američkog plana o uklanjanju problematične imovine iz bilance banaka.

Američka vlada objavila je u ponedjeljak plan za koji se nada da može očistiti banke od problematične imovine vrijednosti do 1.000 milijardi dolara. Taj je plan ključni element nastojanja Washingtona da izvuče najveće svjetsko gospodarstvo iz duboke recesije.

U tim okolnostima barel sirove nafte poskupio je na američkom tržištu za 44 centa na 52,51 dolar, nakratko dotaknuvši i 52,90 dolara, najvišu vrijednost od 1. prosinca prošle godine. Na tržištu u Londonu barel nafte bio je u plusu 57 centi i iznosio je 51,79 dolara.

Glavnu su potporu cijenama u ponedjeljak pružili nešto slabiji dolar, koji bi mogao potaknuti jačanje potražnje ulagača za naftom i ostalim robama, te rast na tržištima dionica u Aziji i Europi, gdje su indeksi bili u plusu većem od jedan posto.

Cijene nafte skočile su s razine ispod 33 dolara za barel, zabilježene prošlog prosinca, pri čemu je jedan od razloga njihova rasta bilo i OPEC-ovo rezanje opskrbe.

Unatoč rastu, cijene su još uvijek za gotovo 100 dolara manje u odnosu na rekordnih gotovo 150 dolara zabilježenih sredinom prošle godine, nakon što je globalni gospodarski slom smanjio potrošnju.

Predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick upozorio je u subotu da će se aktivnosti u svjetskom gospodarstvu u ovoj godini smanjiti za jedan do dva posto, naglasivši da je riječ o recesiji kakva nije zabilježena od 30-ih godina prošlog stoljeća.

Cijena barela referentne košarice OPEC-ove nafte u petak je poskupila za 1,38 dolara u odnosu na dan ranije i iznosila je 48,77 dolara, priopćeno je u ponedjeljak iz tog kartela.