FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u ožujku za 4,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, na prosječna 172,2 boda.

"Glavni su razlozi pada cijena faktori na strani potražnje, ne ponude", naglašava čelnik FAO-a Abdolreza Abbassian.

"Potražnju pritišću sve lošiji izgledi za gospodarstvo", pojašnjava.

Najviše je pao indeks koji iskazuje kretanje cijena šećera, čak 19,1 posto u odnosu na veljaču, zbog pada potrošnje povezanog sa širenjem virusa u mnogim zemljama. Dodatni je razlog bila i manja potražnja proizvođača etanola zbog potonuća cijena sirove nafte.

Indeks cijena biljnih ulja potonuo je 12 posto, odražavajući oštar pad cijena palminog ulja, povezan s pojeftinjenjem nerafiniranih mineralnih ulja i pojačanom neizvjesnošću kada je u pitanju utjecaj epidemije na tržište.

"Cijene nafte više su nego prepolovljene u prošlom mjesecu, što znatno utječe na biogoriva, važan izvor potražnje na tržištima šećera i biljnih ulja", objašnjava FAO-v analitičar Peter Thoenes.

Indeks cijena mlijeka pao je tri posto pod utjecajem sniženih cijena i manje uvozne potražnje za obranim i punomasnim mlijekom u prahu.

Cijene žitarica smanjile su se 1,9 posto, odražavajući obilnu ponudu i povoljne izglede za ovogodišnji urod. Izuzetak je bila riža koja je poskupjela zbog vijetnamske zabrane izvoza.

Cijene mesa bile su gotovo nepromijenjene u odnosu na veljaču.

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je povisio procjenu svjetske proizvodnje žitarica u 2019. godini.

Potvrdio je pak prognozu prema kojoj bi ove godine u svijetu trebalo biti proizvedno ukupno 763 milijuna tona pšenice, gotovo kao i prošle, rekordne godine.

"(To će) zajedno s obilnim zalihama pomoći da se tržišta hrane zaštite od oluje koju je podigao koronavirus", procjenjuje FAO.