Cijene hrane spustile su se u siječnju na najnižu razinu od jeseni 2024. godine, uz znatno jeftiniji sir i maslac, izvijestila je u petak agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO.

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u siječnju u prosjeku 123,9 bodova, signalizirajući za 0,4 posto niže cijene nego na kraju prošle godine.

Njegova vrijednost najniža je od rujna 2024. godine.

Godišnja usporedba za prvi mjesec u 2026. pokazuje 0,6-postotni pad cijena.

Najviše su na početku godine pojeftinili mlijeko i mliječni proizvodi, za čak pet posto u odnosu na prosinac, odražavajući obilnu ponudu sira i maslaca. Najviše su pale cijene sira u uvjetima oštrije globalne konkurencije. Uteg cijenama maslaca bile su pak obilne zalihe u Europi i sezonski uvjetovana obilna ponuda mliječne masti.

Osjetno je pojeftinio i šećer, za jedan posto, uz očekivanja bolje ponude u aktualnoj sezoni zahvaljujući oporavku proizvodnje u Indiji i povoljnim prognozama za urod na Tajlandu i u Brazilu.

Blago su pale i cijene mesa, za 0,4 posto, uz jeftiniju svinjetinu i skuplje meso peradi.

Biljna ulja poskupjela su pak za 2,1 posto u odnosu na prosinac. Cijene palminog ulja porasle su zbog sezonski uvjetovane posustale proizvodnje u jugoistočnoj Aziji. Poskupjelo je i suncokretovo ulje, odražavajući tijesnu opskrbu iz crnomorske regije.

Žitarice su pak u siječnju bile 0,2 posto skuplje nego na kraju prošle godine budući da je poskupljenje riže, za 1,8 posto, prevagnulo nad marginalno nižim cijenama pšenice i kukuruza.

Rekordan urod pšenice

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na svjetskim tržištima žitarica FAO je izračunao da su u svijetu u 2025. godini proizvedene 3,023 milijarde tona žitarica, uz rekordan urod pšenice, krupnih žitarica i riže.

Podignuta prognoza proizvodnje pšenice odražava neočekivano dobar urod u Argentini, Kanadi i Europskoj uniji.

U 2026. godini ratari u Indiji trebali bi pšenicom zasijati najveću površinu otkada se objavljuju podaci zbog visokih domaćih cijena i povoljnih vremenskih prilika. Površina u SAD-u trebala bi pak biti smanjena zbog nižih cijena i neuobičajeno suhog vremena u ključnim proizvođačkim regijama.

Svjetska potrošnja žitarica trebala bi pak u sezoni 2025/2026. porasti za 2,2 posto, izračunali su u FAO-u, i dosegnuti 2,938 milijardi tona.

Zalihe bi na kraju sezone u srpnju ove godine trebale biti veće za 7,8 posto nego na njezinom početku i dosegnuti rekordna 936,4 milijuna tona.

Trgovina žitaricama trebala bi porasti za 3,6 posto, pokazuju nove procjene, na 501 milijun tona.