Cijene hrane u svijetu porasle su u ožujku na najvišu razinu od 1990. godine, kada je agencija UN-a za hranu FAO počela objavljivati podatke, potaknute poskupljenjem žitarica i biljnih ulja zbog rata u Ukrajini.

FAO-v indeks košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u ožujku za 12,6 posto u odnosu na veljaču, na prosječna 159,3 boda, dosegnuvši novu najvišu razinu od 1990. godine.

U odnosu na prošlogodišnji ožujak viši je za 33,6 posto, pokazuje izvješće FAO-a.

Najviše su u ožujku porasle cijene biljnih ulja, za 23,2 posto u odnosu na veljaču, potaknute poskupljenjem suncokretovog ulja zbog smanjenog izvoza iz Ukrajine, najvećeg svjetskog izvoznika.

Cijene žitarica porasle su na mjesečnoj razini 17,1 posto, odražavajući poskupljenje pšenice, za 19,7 posto, i kukuruza, za 19,1 posto, ponajprije zbog rata u Ukrajini. Rusija i Ukrajina činile su oko 30 posto odnosno 20 posto svjetskog izvoza tih žitarica u posljednje tri godine.

Dodatni razlog poskupljenja pšenice bila je zabrinutost za urod u SAD-u, ističu u FAO-u.

Izrazitije je u ožujku poskupio i šećer, za 6,7 posto u odnosu na veljaču, zbog viših cijena sirove nafte i jačanja brazilskog reala. Značajnije poskupljenje zapriječili su povoljni izgledi za proizvodnju u Indiji.

Indeks koji pokazuje kretanje cijena mesa porastao je u ožujku za 4,8 posto, na najvišu razinu otkada je FAO počeo objavljivati izvješća, potaknut poskupljenjem svinjetine zbog nedostatnog broja životinja u zapadnoj Europi.

Porasle su i cijene peradi, zbog epidemije ptičje gripe.

Najblaže je porastao indeks koji prati kretanje cijena mlijeka i mliječnih proizvoda, za 2,6 posto u odnosu na veljaču, što FAO objašnjava poskupljenjem maslaca i mlijeka u prahu.

U odnosu na prošlogodišnji ožujak cijene te kategorije prehrambenih proizvoda više su za 23,5 posto.

Manje pšenice?

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je snizio prognozu ovogodišnje proizvodnje pšenice, na 784 milijuna tona, što bi značilo da bi porasla za 1,1 posto u odnosu na 2021. godinu. U veljači FAO je proizvodnju u ovoj godini procijenio na 790 milijuna tona.

Proizvodnja u Ukrajini trebala bi pasti ispod petogodišnjeg prosjeka, na temelju očekivanja da u Ukrajini možda neće biti požnjeveno najmanje 20 posto uroda ozime pšenice zbog razaranja, ograničenog pristupa ili nedostatka resursa za žetvu.

Povoljni vremenski uvjeti podupiru pak prognozu ruske proizvodnje koja bi trebala biti iznad petogodišnjeg prosjeka, ali je preliminarna, zbog mogućih problema s uvozom nekih poljoprivrednih sirovina, napominju u FAO-u.

Proizvodnja pšenice u EU trebala bi se pak smanjiti na 134 milijuna tona, zbog padalina u južnim članicama i moguće manje zasijane površine.

Potrošnja žitarica u sezoni 2021/2022. trebala bi porasti 1,0 posto, na 2,789 milijardi tona, što je neznatno manje no što je FAO procijenio u veljači.

Zalihe žitarica trebale na kraju sezone biti 2,4 posto veće nego na početku, ponajprije zbog očekivanog manjeg izvoza iz Ukrajine i Rusije.

FAO je zbog rata u Ukrajini snizio prognozu svjetske trgovine žitaricama u sezoni 2021/2022., za tri posto, na 469 milijuna tona

EU i Indija trebale bi povećati izvoz pšenice, a Argentina, Indija i SAD izvoz kukuruza, što će dijelom nadoknaditi gubitak izvoza iz crnomorske regije, napominju.