Cijene hrane ponovo su porasle u svibnju, četvrti mjesec zaredom, izvijestila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda FAO, predviđajući na temelju aktualnih trendova niže troškove uvoza hrane u ovoj godini.

FAO-v indeks košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u svibnju za 2,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, na prosječnih 155,8 bodova. To ujedno znači da su cijene tih proizvoda još uvijek sedam posto niže nego u prošloj godini, napominju u FAO-u.

Najviše je u svibnju poskupio šećer, za 11,7 posto u odnosu na travanj, budući da su slabije prognoze proizvodnje u Indiji, drugom po veličini proizvođaču šećera u svijetu, potisnule u drugi plan obilan urod šećerne trske i velike izvozne mogućnosti vodećeg svjetskog proizvođača Brazila.

Izrazitije su u prošlom mjesecu poskupjeli i meso i žitarice, za dva odnosno 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, što su FAO-u objašnjavaju snažnom uvoznom potražnjom u Aziji za svinjetinom iz Europske unije i naglim skokom cijena kukuruza.

Najmanje je u svibnju porastao indeks koji iskazuje kretanje cijena mlijeka i mliječnih proizvoda, za samo 0,4 posto u odnosu na travanj, poduprt "poboljšanim" cijenama u Europskoj uniji i stabilnom međunarodnom potražnjom za mlijekom u prahu i maslacem.

Niže cijene zabilježene su u svibnju samo u kategoriji biljnih ulja, za 1,8 posto u odnosu na travanj, budući da je palmino ulje pojeftinilo nakon tromjesečnog razdoblja poskupljenja, što u FAO-u dovode u vezi sa slabijom uvoznom potražnjom u Kini, Indiji i EU.

Niži troškovi uvoza hrane u 2016.

S obzirom na niže cijene hrane u ovoj godini u FAO-u procjenjuju da će ukupni troškovi uvoza hrane u svijetu kliznuti ispod razine od 1.000 milijardi dolara prvi puta od 2009., na 986 milijardi dolara, unatoč povećanom obujmu trgovine.

Proizvodnja pšenice ponovo će nadmašiti potražnju, četvrtu godinu zaredom, te će zalihe porasti na najvišu razinu u 15 godina.

Ukupna će potražnja za pšenicom blago pasti, budući da se većina poljoprivrednika okreće kukuruzu kao osnovnoj sirovini za stočnu hranu, navode u specijaliziranoj agenciji UN-a za poljoprivredu. Posebno izdvajaju Kinu gdje će vladina odluka o smanjenju zaliha kukuruza po njihovoj procjeni potaknuti potrošnju te žitarice za stočnu hranu.

Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda trebale bi se u ovoj godini zadržati na niskim razinama a značajnije promjene ne očekuju se ni u razini cijena ribe, s obzirom na procvat akvakulture, dodaju.

Podignute procjene proizvodnje pšenice i kukuruza

FAO je ujedno povisio procjenu proizvodnje žitarica u 2016., na 2,543 milijarde tona, što je samo 17 milijuna tona više no što su prognozirali u svibnju ali i samo 0,7 posto ispod rekordne razine proizvodnje u 2014. godini.

Novu procjenu u FAO-u objašnjavaju višom prognoziranom razinom proizvodnje pšenice i kukuruza u vodećim proizvođačima.

Potražnja za žitaricama trebala bi pak biti nešto niža no što su procjenjivali u prošlom mjesecu, i iznositi 2,546 milijardi tona.

Procjena zaliha podignuta je pak na 642 milijuna tona, zbog povijesne revizije kineskih zaliha pšenice.

Obujam globalne trgovine žitaricama smanjit će se za 1,9 posto u odnosu na prošlu godinu, na 369 milijuna tona, i "vjerojatno će rezultirati žešćom konkurencijom vodećih izvoznika za tržišni udio, a to bi pak moglo zauzdati rast cijena hrane na međunarodnim tržištima", napominju u agenciji UN-a.